Isplata božićnice, dara u naravi, potpore i nagrade

Datum objave: 19.11.2019, misljenja.hr

Naslovnica
Novosti i informacije
Isplata božićnice, dara u naravi, potpore i nagrade

Još uvijek nemate pretplatu na MIŠLJENJA.hr? Pretplatite se na idućih 12 mjeseci po cijeni već od 30-tak kuna mjesečno, a više o našim pretplatama pogledajte klikom miša ovdje!

Isplata prigodne nagrade ili dara zaposleniku može i ne mora biti obveza poslodavca. To ovisi o izvoru prava. Zakonom o radu ta obveza nije propisana, no radnik može ostvariti pravo na božićnicu, nagradu, dar u naravi ili dar djetetu primjerice temeljem kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu ili internog akta poslodavca, npr. odluke. Navedenim izvorima prava može biti određeno pravo na isplatu i visina prigodne nagrade ili dara.
Ako se utvrdi da radnik ima pravo na prigodni dar i(ili) nagradu (božićnica, nagrada za radne rezultate, dar u naravi, dar djetetu…), porezni propisi određuju koliki se iznos takve nagrade i dara može isplatiti neoporezivo i koje isplate treba prikazati u Obrascu JOPPD.

Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak neoporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se slijedeći iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima:

1.	Potpore zbog invalidnosti radnika	do 2.500,00 kuna godišnje
2.	Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)	do 3.000,00 kuna
3.	Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu	do 2.500,00 kuna godišnje
4.	Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i dr.)	do 2.500,00 kuna godišnje
5.	Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)	do 5.000,00 kuna godišnje
6.	Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža	do 1.500,00 kuna
7.	Nagrade radnicima za navršenih 15 godina radnog staža	do 2.000,00 kuna
8.	Nagrade radnicima za navršenih 20 godina radnog staža	do 2.500,00 kuna
9.	Nagrade radnicima za navršenih 25 godina radnog staža	do 3.000,00 kuna
10.	Nagrade radnicima za navršenih 30 godina radnog staža	do 3.500,00 kuna
11.	Nagrade radnicima za navršenih 35 godina radnog staža	do 4.000,00 kuna
12.	Nagrade radnicima za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža	do 5.000,00 kuna
13.	Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu	do 8.000,00 kuna
14.	Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti)	do 600,00 kuna godišnje
15.	Potpore za novorođenče	do 10.000,00 kuna

Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti za nositelje osobno i za njihove radnike smataju se svi gore u tablici navedeni iznosi naknada, potpora i nagrada.

Pri davanju darova, usluga bez naknade i slično primitkom u naravi se ne smatraju darovi pojedinačne vrijednosti do 600,00 kuna godišnje po pojedinom radniku, samo osobi koja ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada (plaću). Pod ovim se darovima smatraju samo davanja u naravi (NE u novcu). Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatra i poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit.

Ako se prigodna nagrada (božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i sl.) isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog neoporezivog iznosa.

Isplata nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) može se isplatiti radniku samo u novcu na račun.
Isplata prigodne nagrade (božićnice, dar za dijete) može se obaviti u naravi ili u novcu na račun (tekući, žiro) radnika ali i u gotovini. Ovi primitci radnika nisu ustanovljeni Zakonom o radu već drugim izvorom prava, pripadaju primitcima iz čl. 172. i 173. Ovršnog zakona.
Od ovrhe su izuzeti, do propisanog neoporezivog iznosa:

dar za djecu do 15. godine života,
potpore za novorođenče,
potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja duljeg od 90 dana,
potpora za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Takve neoporezive isplate mogu se obaviti i radnicima koji više nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali samo pod uvjetom da je odluka o isplati donesena prije raskida ugovora o radu i da isplata nije izvršena zbog opravdanog razloga, likvidnosti i sl.

Zabranjeno je izdavanje bonova, je li dopuštena takva isplata kao dara u naravi i božičnice? Više pročitajte u "Može Vas zanimati" niže za pretplatnike.

Ministarstvo pravosuđa očitovalo se 16. prosinca 2016. mišljenjem „Način isplate božićnice radnicima kojima su računi blokirani" koje prenosimo u nastavku:
"Povodom upita broj i datum gornji u vezi s isplatom božićnice radnicima koji imaju blokirani račun zbog provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ili na plaći, u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine br. 150/11., 12/13., 93/16. i 104/16.) i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine br. 93/16. i 104/16.), očitujemo se kako slijedi.
Izuzeće isplate božićnice na bankovni račun, odnosno mogućnost isplate u gotovini nije regulirano Ovršnim zakonom (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14. i 55/16.; dalje u tekstu: OZ) te se Ministarstvo pravosuđa u okviru svoje nadležnosti može očitovati samo u odnosu na činjenicu je li božićnica jedno od primanja koje je izuzeto od ovrhe, i to na način da ističemo kako božićnica kao vrsta primanja nije obuhvaćena čl. 172. OZ-a (izuzeće od ovrhe) ili čl. 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), zbog čega se navedeno primanje može u cijelosti iskoristiti za namirenje ovrhovoditelja.
Napominjemo da, ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu, prema OZ-u, poslodavac je obvezan samo na to da iznose koje su izuzeti od ovrhe (čl. 172. i/ili 173. OZ-a) isplati na poseban račun, dok isplate radniku na „redovan“ račun kod banke poslodavac isplaćuje ne zato što postupa po rješenju o ovrsi nego zato što mu je to obveza iz važećih propisa. Dakle, u tom slučaju poslodavac ne provodi ovrhu niti je vezan rješenjem o ovrsi (nije dužan plijeniti ovršenikova primanja), slijedom čega, u slučaju da je prema važećim propisima dopuštena isplata božićnice u gotovini, znanje poslodavca o provedbi ovrhe na novčanoj tražbini po računu nije zapreka poslodavcu da na zahtjev radnika božićnicu radniku isplati u gotovini.
Ali, ako se ovrha provodi na plaći, tada poslodavac mora postupiti u skladu s rješenjem o ovrsi. U ovom slučaju može se razlikovati situacija kada je ovrha određena samo (isključivo) na plaći od situacije kada je ovrha određena općenito na imovini ili na plaći i drugim stalnim novčanim pitanjima (ili slično). Naime, ako je ovrha određena općenito na imovini (rješenjem o ovrsi javnog bilježnika) ili na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima (što podrazumijeva i plaću i božićnicu), poslodavac je dužan božićnicu isplatiti na račun kojega je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi, odnosno, poslodavcu je zabranjeno radniku ispuniti novčanu tražbinu - što podrazumijeva i zabranu isplate božićnice radniku."

Svakako pogledajte kako čitati članke, kako koristiti baze znanja klikom miša ovdje.

Isplata božićnice, dara u naravi, potpore i nagrade

- Može Vas zanimati