Forum

Hvala Vam.

Imam slučaj gdje je firma kupila strojeve, te se unatrag tri godine redovno obračunavala amortizacija. Obzirom da je firma ostala dužna dobavljaču za najam poslovnog prostora, dobavljač je zaplijenio strojeve u poslovnom prostoru, te ne dozvoljava da se ulazi i bilo što uzima iz unajmljenog prostora. Da li firma može donijeti odluku o neobračunavanju amortizacije na zaplijenjene strojeve, kako nebi došlo do gubitka na kraju godine?

Obveza je realno (fer) - vjerodostojno financijsko izvještavanje uz usporedivost s ranijim i budućim razdobljima. Dugotrajna materijalna imovina iako se ne koristi, ona tehnološki zastarijeva pa je primjereno obračunavati amortizaciju. Naravno, u tom se slučaju nikako zbog gubitka već zbog smanjene uporabe i manjeg trošenja može donijeti odluka o primjeni nižih amortizacijskih stopa uz pojašnjenje u bilješkama.
Određeno je da se odabir metode troška ili metode revalorizacije kao računovodstvena politika treba primijeniti na cjelokupnu skupinu dugotrajne materijalne imovine.
Dakle ili se obračunava amortizacija ili se imovina mjeri po iznosu novca ili novčanih ekvivalenata kojeg bi trebalo isplatiti ako bi se ista ili ekvivalentna imovina pribavljala u sadašnjosti.
Detaljnije u bazi znanja HSFI-MSFI (gratis za pretplatnike na bazu znanja „Poduzetničko računovodstvo“):
- https://misljenja.hr/uvod/c1741/
- https://misljenja.hr/mjerenje-elemenata-financijskih-izvjestaja/c1736/
- https://misljenja.hr/mjerenje/c1786/

Pozdrav
molila bi pomoć oko slijedeće situacije:
naime tijekom godine preuzeli smo knjigovodstvo za klijenta koji se bavi najmom nekretnine-apartmana.
Sada je on prodao taj apartman i zemljište i to knjiženje mi je jasno, ali u bilanci stoji iznos na kontu 9300 revalorizacijske pričuve (koliko smo uspjeli vidjeti taj iznos je staro knjigovodstvo odmah stavilo kod kupnje apartmana) i sad ne znam kako zatvoriti taj konto? taj iznos na kontu 9300 je stalno isti i prenosi se od 2008 godine, da li to zatvaramo kroz temeljnicu tako da se tim iznosom poveća vrijednost apartmana ili?
Molila bi Vas za pomoć i pojašnjenje knjiženja.
Unaprijed zahvaljujem.

Dio revalorizacijske pričuve ili rezerve (koja je nastala 2001. godine i dalje) trebao je u iznosu njenog amortiziranog dijela prenositi godišnje u zadržanu dobit uz uvećanje osnovice u PD obrascu.
Sada, ako je ta imovina prodana ukida se cijela revalorizacijska rezerva prijenosom u zadržanu dobit uz uvećanje osnovice u PD obrascu.
Za pretplatnike to je opisano na poveznici: https://misljenja.hr/revalorizacijske-rezerve/c3114/ a uz taj članak preporuka je pogledati u desnom stupcu "Povezani članci" - "Može vas zanimati" i "Porezni sustav".

Kroz godine od kada je apartman kupljen u povećanje porezne osnovice išao je iznos amortizacije + troškovi jer se nije ostvario cenzus prihoda od min. 5% odnosno 7%nabavne vrijednosti i to se stavljalo u PD obrazac po br.5.
Taj dio revalorizacijske pričuve stavili su na konto 9300(P) kad je apartman kupljen i taj se iznos prenosio u bilancama kroz sve godine.
Znači, ako sam dobro shvatila, taj se iznos, pošto nije amortiziran, u cijelosti stavlja u PD pod br.25?

Da, "R.br. 25".

U prosincu su nabavljene nove autogume za osobno vozilo koje se odmah montiraju na vozilo. Da li je ispravno knjižiti ulazni račun na konta: 220/362/1400(50% PDV) i 4674 -PDv koji se ne može priznati (50%PDV)? Da li se otpis (po prijeđenom km) odmah knjiži u 12/2021?

Ja osobno ne preferiram konto troška za PDV koji se ne može priznati. Ja za taj iznos uvećavam nabavnu vrijednost DI ili SI jer je to zapravo nepovratan porez. Tako se amortizira ili otpisuje ispravno bez brige i pažnje na dodatan trošak na četvorki.
Što se tiče otpisa SI, može se koristiti jednokratan otpis u trenutku stavljanja u uporabu ili kalkulativan otpis za gume npr. prema prijeđenim kilometrima. Ako su gume nabavljene početkom prosinca ima smisla pri kalkulativnom otpisu otpisati dio koji se odnosi na prosinac.
Prije svega treba procijeniti koliko km će gume trajati i to se dijeli s prijeđenom kilometražom.
Neovisno o vrsti otpisa SI ili DI, u ovom slučaju gume ostaju u analitičkoj evidenciji do konačnog rashodovanja ili prodaje.

U osnovnom sredstvu poduzeće ima perilicu suđa koja je amortizirana u cijelosti i koja se pokvarila. Međutim radnik bi istu htio sebi "uzeti" i popraviti.
Da li se može npr. radniku fakturirati npr 100 kn+ pdv za istu te na taj način se riješiti perilice?

Može. Tih 122 kune bi trebala biti tržišna cijena pokvarene perilice.

trebamo pomoć:
klijent , vlasnik jdoo-a je kupio auto teretni(marke renault kangoo)još 2018-godine, dana 02.11.2018..Nabavna vrijednost bila mu je 12.000,00kn i auto od tad još nije posve,do kraj amortiziran i sad je klijent 04.10.2022. taj auto prodao nekom drugom jdoo-u u RH.
Kupcu je izdao račun ,te ga je prodao za 3.000,00kn( to je prodajna cijena sa pdv-om).Na računu je naveo:broj šasije, i ostale podatke i napisao je napomenu :da je na vozilu neispravan motor.
I sad neznamo kako ga isknižiti iz evidencije, molimo pomoć.
unaprijed zahvaljujemo.

Plitvice, to isknjiženje treba napraviti po neto načelu.
Primjere smo dali u bazi znanja poduzetničko računovodstvo pa molim vidjeti:
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-po-sadasnjoj-knjigovodstvenoj-v/c689/
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-po-visoj-cijeni-od-knjigovodstv/c688/
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-ispod-knjigovodstvene-vrijednos/c687/
i na koncu zaključenje analitičkog računa: https://misljenja.hr/analiticko-knjigovodstvo-dugotrajne-materijalne-imovine/c157/

Postovani,
tvrtka je nabavila osobno vozilo 11.01.2023 u vrijednosti od 2.880 eura. Pdv je odbijen samo 50% i vozilo je knjizeno kao dugotrajna imovina (50% priznato/50% nepriznato + pola iznosa od pdva knjizeno na amortizaciju)
To isto vozilo je firma prodala 03.08.2023.
Zanima me koji je sada postupak knjizenja? Kako ga maknuti sa dugotrajne im. i uvesti pod primke te napisati racun?

Prodaja vozila se knjiži jednako kako se knjiži prodaja bilo koje druge dugotrajne materijalne imovine. Vidjeti odgovore niže.
Vezano za PDV vidjeti odgovor na poveznici https://misljenja.hr/forum/porezi-carine-i-fiskalizacija/drzavni-porezi/porez-na-dodanu-vrijednost/osobna-vozila-vozila-za-osobni-prijevoz/ od Pet, 25.03.2022 u 11:16h.

Nakon prodaje isknjižili smo dolje navedeno vozilo iz evidencije dug.im. Knjiženje nam izgleda ovako:
D 1200 - 4875,00 € / P 2402 - 975,00 €
P 7711 PRIHOD OD PRODAJE DUG.IM - 1356,00 €
D 0392 AKUM. AMORT. - 336,00 € / P 0320 TRANSPORT. SRED. - 2.880 €
Sve u istoj temeljnici i zatvara nam se.

Te knjiženje amortizacije do 03.08.2023.: 4320- 168,00€ / 0392 - 336,00 €
4310 - 168,00 €
4321 - 42,00 € / 0395 AMORT. 50% NEPRIZNATOG PDV-A - 42,00 €

Molim provjeru da li knjiženje ispravno. Jedino nam sada ostane otvoren konto 0395-AMORT.50 % NEPRIZNATOG PDV-a.

JednaMalaCrna za 0395D-AMORT.50 % NEPRIZNATOG PDV-a postupanje je jednako kao 0320 TRANSPORT. SRED.
0392P AKUM. AMORT. je amortizacija i sa 0395 i sa 0320.
Na kraju, nakon prodaje, na "0" za vozilo nema salda niti na jednom računu.

Hvala Vam.
A što sa PDV-om , onih 50% koje smo mogli odbiti kod kupnje?

Za to treba napraviti ispravak, a za ispravak (4/5) potraživanje i prihod.

Tea29, prilikom nabave smo odbili 360 € (ukupni ulazni pretporez je bio 720 €).
Znači sada možemo još odbiti 4/5 tog iznosa od drugog dijela 360 €, što iznosi 72€... jesam li u pravu?
ili ga iskazujem sa minusom -288 € pa samim time ostaje ovih 72 €.

To mi je prvi takav slučaj prodaje osobnog automobila..

JednaMalaCrna, imate dva knjiženja.
1. Knjiženje nakon obračuna PDV-a kod prodaje vozila tako da na istoj temeljnici knjižite 1200 duguje ukupan iznos računa s PDV-om, a kao protustavke "zatvarate" sve knjigovodstvene račune na nuli koji se odnose na vozilo i obvezu za PDV po izdanom računu. Znači NV i PDV koji se nije mogao priznati potražno, obveza za PDV po računu potražno i ispravak vrijednosti dugovno. Sada ta temeljnica ima saldo koji se zatvara sa prihodom ili troškom kako ta temeljnica ne bi imala saldo. Prihod ili rashod je razlika od knjigovodstvene vrijednosti do prodajne vrijednosti.
Tako je vozilo isknjiženo iz glavne knjige.
2. Knjiženje za ispravak PDV-a. Ako se je vozilo nabavilo u 2023. i prodalo u 2023. može se ispraviti 4/5 PDV-a ili pretporeza koji nije bio priznat za odbitak (50%). 50 % je već ranije priznato i to ostaje tako, to se ne dira.
Znači 360/5x4=288 eura. Taj se iznos knjiži na pretporez dugovno i prihod potražno. Taj se pretporez kao i obveza za PDV po računu prikazuju u PDV obrascu.
I to je to.

Hvala tea29.

Za pretplatnike, molimo vidjeti poveznice na primjere knjiženja u odgovoru niže od Pon, 17.10.2022 u 10:16h.
Primjere ispravka pretporeza pretplatnici mogu vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/primjer-ispravka-pretporeza/c3361/
Zakonski temelj za ispravak odbitka pretporeza pretplatnici mogu vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/ispravak-odbitka-pretporeza/c2999/

Za one koji nisu pretplatnici, na poveznici https://misljenja.hr/forum/porezi-carine-i-fiskalizacija/drzavni-porezi/porez-na-dodanu-vrijednost/ispravak-pretporeza/ je otvorena tema o problematici ispravka pretporeza.

Napomena: Pod pretplatnikom se misli pretplata na odgovarajuću bazu znanja u kojoj je objavljen članak. Ovdje je riječ o pretplati na bazu znanja Poduzetničko računovodstvo, uz koju je Porezni sustav gratis, tj. uključen u pretplatu.
Pretplatnici također imaju brojne unakrsno povezane članke i mišljenja MF iste ili slične tematike desno od teksta članka koji se prikazuje u koloni „Povezani članci“.
Detaljnije o pregledu unakrsno povezanih članaka može se vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/koristenje-baza-znanja/c2690/ koja je slobodna za pregled bez obveze pretplate.

Hvala puno Tea29 i Admin_1 !

Osnovno sredstvo koje se još koristi kao dugotrajna imovina, isknjiženo je zabunom prijašnjih godina iz evidencije dug.im.
Kako postupiti u ovakvoj situaciji? Smije li se to sredstvo natrag dodati pod DI, ako da kakav je postupak?


Hvala unaprijed.

Kao inventurni višak.

Popis djelomičan ili potpun može se obaviti i tijekom godine, a obvezno je stanje (inventura) na dan 31. prosinca.
https://misljenja.hr/pripreme-za-popis-inventura/v2920/

Molim vas . Tvrtka u godini nije ostvarila prihod od djelatnosti, što se dešava sa troškom amortizacije u toj godini. ?

Vila, molim vidjeti odgovor niže: Pet, 10.09.2021 u 13:26h

Može li mi netko pojasniti kako bi proknjižila u G.K. inventurni višak dugotrajne imovine? Da opet bude vidljivo u evidenciji DI.
Moje pitanje je bilo u: Pet, 10.11.2023 u 15:20h

U analitičkoj evidenciji treba evidentirati to povećanje na temelju zapisnika, odluke i sl. kako bi se dalje ispravno obračunavala amortizacija. Potom se taj isti iznos knjiži u GK tako da odgovarajući račun dugotrajne materijalne imovine na „0“ duguje, a konto prihoda potražuje (Ostali poslovni prihodi-77134).
O analitičkom knjigovodstvu dugotrajne materijalne imovine može se vidjeti u bazi znanja "Poduzetničko računovodstvo" https://misljenja.hr/analitiko-knjigovodstvo-dugotrajne-materijalne-imovine/c157/ i člancima dalje koji slijede.

Admin_2 hvala Vam puno.
Ta dug.im. je amortizirana do kraja jer je nabavljena 2005.godine. Trebam li ja za nju svejedno knjiziti amortizaciju ispocetka svake godine?
Lp

Obveznik poreza na dobit i ujedno zakupnik poslovnog postrora vršio je obnovu/renovaciju na posl.prost zadnje 2 god. Znaci dogradnja(zidanje novih vanjskih zidova), renovacija krova, dizanje kata... Bivsa knjigovotkinja je te troskove renovacije prefakturirala na zakopodavca. Veci dio tih usluga jos nije prefakturirano jer se nesto zakompliciralo(ostalo je u primkama). Međutim shvatili smo da bi to mogli staviti pod dug.im."ulaganje u tuđu imovinu". Jel to ispravno s poreznog motrista i kako onda te racune/primke prebaciti u dug.im.ulaganja?

JednaMalaCrna, prvo treba utvrditi što je između zakupodavca i zakupoprimca dogovoreno/ugovoreno. Taj dokument dogovora ili ugovora je knjigovodstvena isprava na temelju koje se obavlja knjiženje ulaganja u tuđu imovinu.
O ulaganju u tuđu imovinu može se vidjeti u našoj bazi znanja "Poduzetničko računovodstvo" na poveznici: https://misljenja.hr/ostala-prava-ulaganje-tudju-imovinu/c133/
Niže ispod teksta desno su članci dalje, primjeri.., a pogledajte i u desnom stupcu povezane članke osobito mišljenja MF.

Admin_2 sklopljen je dugogodišnji ugovor o zakupu na 10 godina (do 2029.) iz kojeg je vidljivo ugovoreno "Režijski troškovi navedenog prostora (električna energija) te popravci i ostalo idu na teret zakupoprimca u cijelosti." Drugo ništa iz ugovor se ne dotiče ulaganja. Smatramo da možemo prema ugovoru, a i radi toga jer su se troškovi ulaganja(rekonstrukcija krova, zidanje novih zidova...) odužili više od jedne godine, staviti troškove ulaganja na DI-Ulaganje u tuđu imovinu.
Kako te zasebne račune knjižiti na dug.im.Ulaganja?
Molim Vas za Vaš savjet.

... O ulaganju u tuđu imovinu može se vidjeti u našoj bazi znanja "Poduzetničko računovodstvo" na poveznici: https://misljenja.hr/ostala-prava-ulaganje-tudju-imovinu/c133/
Niže ispod teksta desno su članci dalje, primjeri ... (Vezano za knjiženja, ulaganje se "kompletira" na kontu pripreme pa se u cijelosti prenosi s pripreme na ulaganje).
Ispod teksta lijevo je prethodni članak, desno od teksta je slijedeći članak (Primjer knjiženja ulaganja na tuđoj imovini uz plaćeni predujam i td., sve do Goodwill-a). Uputa: https://misljenja.hr/koristenje-baza-znanja/c2690/

Trebam li tu imovinu ponovno amortizirati bez obzira na činjenicu što je već amortizirana do kraja?

Da amortizira se, ponovo je zavedena kao "inventurni višak" po tržišnoj vrijednosti evidentiranjem prihoda.

Kako postupiti kada imamo manjak DI(opreme)? Ustanovili smo kod popisa DI da nam fale jedan stari mobitel cija ja NV 301 eur, motorna pila NV 318 eura i fax uredaj cija je NV bila oko 500 eura. Sva oprema je do kraja amortizirana. Manjak ne ide na teret odgovorne osobe vec na teret drustva jer se ne moze utvrditi zbog cega fale (oprema je i dosta stara).
Imamo li obavezu na taj manjak obracunati PDV ili moramo samo uvecati osnovicu za porez na dobit?

Prvo treba utvrditi tržišnu vrijednost, tj. vrijednost po kojoj bi se ta imovina (koja nedostaje) mogla prodati da ju trenutno imamo.
Zatim sastaviti zapisnik i po zapisniku knjiženje:
1. Preračunatom stopom određujemo PDV.
2. Ta imovina na "0" potražno (odgovarajući računi) i Akumul. amort. dugovno se isknjižava po NV
3. Iznos PDV-a dugovno na konto troška PDV-a i potražno obveza za PDV.
U Bazi znanja "Poduzetničko knjigovodstvo" imate:
- Primjer knjiženja manjka dugotrajne materijalne imovine na teret društva: https://misljenja.hr/primjer-manjka-dugotrajne-materijalne-imovine-na-teret-drutva/c694/
- Primjer knjiženja inventurnog manjka na teret djelatnika: https://misljenja.hr/primjer-inventurnog-manjka-na-teret-djelatnika/c695/
Desno uz te primjere su i povezani članci pa pogledati npr. "PRAKTIČNI PRIMJERI, MOŽE VAS ZANIMATI, POREZNI SUSTAV...".

Znaci za tu opremu iskazujemo obvezu za PDV i obracunavamo u PDV obrascu za 12.mj?
Za nju ne moramo uvecati poreznu osnovicu za porez na dobit?

Da, kako je napisano od admina, obračunava se PDV i prijavljuje u zadnjem PDV obrascu za 12. mjesec.
Morate, svi su troškovi porezno nepriznati ako je manjak na teret društva.

Tvrtka je kupila nekretninu (stariju kuću) koju je počela preuređivati u poslovni prostor. Dio (više od polovice donjeg dijela kuće su preuredili za skladište) kuće su preuredili, te je već koriste, bez obzira što još uvijek nemaju uporabnu dozvolu.
Režije plaćaju, te im priznajemo u troškove, kao i ostale obveze za tu kuću.
Da li mogu koristiti taj dio poslovnog prostora bez uporabne dozvole ili za taj dio treba tražiti posebnu uporabnu dozvolu i da li taj dio možemo knjižiti u imovinu u nekom postotku ili se treba čekati završetak obnove cijele kuće u poslovni prostor, dobiti uporabnu dozvolu, pa tada prebacivati u dugotrajnu imovinu.
Tvrtka želi koristiti cijelu nekretninu kao dugotrajnu imovinu, i na nju obračuvati amortizaciju, bez obzira što još uvijek nije ostatak kuće uređen i nema uporabnu dozvolu (ako je uopće potrebna uporabna dozvola za to, obzirom da je to već postojeća kuća koja je bila korištena kao stambena kuća).
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

S računovodstvenog i poreznog motrišta moguće je knjiženje, poslovne promjene nastaju. Bitno je da se imovina koristi i da je stavljena u uporabu.
Vezano za uporabnu dozvolu i sl., postoje drugi posebni propisi koji to uređuju, za koje nismo stručni. Možda treba provjeriti da je to potrebno za minimalno tehničke uvjete i sl.

Naša tvrtka bi prodala kombi koji je pod dugotrajnom imovinom. Taj kombi smo uvezli iz EU(Poljske) 2020.god. Na njega je plaćen porez (stjecanje dobra iz eu).
Što je bitno navesti na računu drugoj firmi? Koje papire smo im dužni sve predati/ napraviti? Jesmo li im dužni dati kakav dokument da smo platiti to stjecanje?
Kombi nije do kraja amortiziran, znači prodaja ide po neto načelu...jesam li u pravu?

Da JednaMalaCrna, prodaja se evidentira po neto načelu. Ispostavlja se samo faktura/račun s PDV-om za obveznika PDV-a. Ranije stjecanje nije bitno za kupca.

Hvala Vam na odgovoru.
Lp

Što se tiče prodaje tog kombija Uto, 06.02.2024 u 11:44h, prije dogovora prodaje sa kupcem, imali smo veća investicijska ulaganja u taj kombi, zamjena jako bitnih dijelova na vozilu jer je vozilo prehodno stajalo i da ne bi došlo do kvarova kod novog kupca ( zamjena dizni-injektora, zamjena svih pumpi i nekih bitnijih dijelova motora...). Zanima me kako knjižiti te ulazne fakture, smijem li ja njima povećati vrijednost opreme-kombija? Ako da, kako bi se knjižila ta revalorizacija transportnog sredstva? Jer realno kombi prije tih zamjena je vrijedio možda 4.000 eura, sada vrijedi i 20.000 eura.

To su troškovi održavanja.
Kod prodaje kombija i uzimajući u obzir ovo ulaganje/troškove popravka ti će se troškovi nadoknaditi prihodom od prodaje kombija.

Hvala Emma na odgovoru.
lp

Odlučili smo dio dug.imovine dati na zbrinjavanje (pod staro željezo- jer je riječ o nekim strojevima koji su se vodili pod dug.im.). Trebam li ja toj firmi za zbrinjavanje otpada i starog željeza pisati račun na kojem budu vidljive te stavke imovine? Jer oni nas navodno to traže, a po meni ne bi trebao ići izlazni račun od nas za tu imovinu koja ide ne zbrinjavanje. Meni treba samo njihov prateći list za otpad da si ju mogu isknjižiti iz popisa imovine. Jesam li u pravu?

Iako se dugotrajna imovina daje na zbrinjavanje, ako će se za to zbrinjavanje primiti naknada npr. po kg starog željeza zapravo tu imovinu prodajete kao staro željezo po cijeni koju ćete primiti pa za tu prodaju treba izdati račun.
Tzv. "prateći list" bi bio dovoljan da se imovina daje na zbrinjavanje kao otpad za koji se ne prima naknada.

Admin_2 hvala Vam na odgovoru!
Pošto je riječ o prodaji starog željeza i dobit ćemo za to naknadu po kg željeza , na računu se pozivamo na Tuzemni prijenos porezne obveze, jel tako?

Tako je, potvrdu možete pronaći u BZ Porezni sustav - PDV: https://misljenja.hr/isporuka-rabljenog-materijala-otpada/c1674/ i Mišljenja MF stupac desno od prikazanog članka.

Neko x poduzeće je od lani(2023)u stečaju.
I nisu plaćali kredit,zapali u dugove. A prostor u kojem su bili kupila je banka,tj zapravo kupilo je poduzeće ta naplatu potraživanja ( poduzece poput eoxa).i sad nas muči knjizenje tj isknjizenhe tr dugotrajne imovine i zatvaranja kredita.aki uz to postoji i razlika novca kamoknjiziti tu razliku?možete li neku shemu knjiznja takvu pojasniti?

Knjiženje je kao kod prodaje, zapravo ste dužni izdati račun ili sastaviti ugovor koji ima elemente računa. Dugovanje se s potraživanjem prebija: https://misljenja.hr/obracunska-placanja/c171/
Ako se prodaja obavlja po cijeni nižoj od knjigovodstvene, razlika je trošak (neto načelo).
Primjer se može vidjeti za opremu: https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-ispod-knjigovodstvene-vrijednos/c687/

Pozdrav, može li mi netko objasniti kako se knjiži nematerijalna imovina, npr. softver za koji se plaća pretplata. Može li se isti uopće knjižiti kao nematerijalna imovina? Hvala.

Primjer kupnje računalnog programa (software) može se vidjeti: https://misljenja.hr/primjer-kupnje-raunalnog-programa-software/c652/
Pitanje je da li je software kupljen ili se samo periodički plaća korištenje.
O dugotrajnoj nematerijalnoj imovini pretplatnici mogu više vidjeti i ovdje: Dugotrajna nematerijalna imovina - https://misljenja.hr/dugotrajna-nematerijalna-imovina/c128/ , a u tom članku klikom miša desno u koloni na povezane članke HSFI/MSFI može se više vidjeti o priznavanju - Priznavanje (HSFI, MSFI, Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI), HSFI 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina)

Poštovani,

u prethodnim mjesecima sam pitala za knjiženje prodaje dugotrajne imovine (osobnog vozila). Knjižili smo prodaju po neto načelu. Ono što me zanima je li ispravno knjižiti prodaju po neto načelu (razlika između knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne cijene kupcu) tako da je u ovom iznosu knjigovodstvene vrijednosti sadržano onih 50% nepriznatog pretporeza pri nabavi osob.voz.? Ili knjigovodstvenu vrijednost osobnog vozila iskažem samo kao nabavnu vrijednost osob.v. minus njegov ispravak vrijednosti (bez dodavanja nabavne vrijednosti 50% nepriz pretporeza osob.voz. i tog ispravka vrijednosti)?

Hvala unaprijed.

HSFI 6 - Dugotrajna materijalna imovina u t. 6.20. određuje da se dugotrajna materijalna imovina početno mjeri po trošku nabave koji uključuje (u nabavnu vrijednost se uključuje) nabavna cijena, uključujući i nepovratne poreze… i td. - https://misljenja.hr/priznavanje/c1785/
PDV koji se nije mogao priznati kao pretporez jest nepovratni porez.
Dakle, knjigovodstvena vrijednost je vrijednost imovine koja se prodaje na dan prodaje i ne korigira se.
Ako se radi ispravak pretporeza, to se knjiži na prihod/rashod - https://misljenja.hr/ispravak-odbitka-pretporeza/c2999/ (članak koji slijedi su primjeri izračuna).

Mi smo tih 50% nepriznatog pretporeza pri nabavi knjižili kao zasebnu stavku-imovinu. Jel to pogrešno?
I u kontom planu RRiF postoji zasebni konto za to(0330)

Mi takvo knjiženje izbjegavamo ali nije pogrešno. Izbjegavamo jer je dodatna komplikacija i može zbuniti upravo u ovakvoj situaciji koju imate.

Imamo amortizirano teretno vozilo, htjeli bismo ga prodati, da li je dovoljna samo odluka direktora i tko procjenjuje vrijednost? Pri kupnji plaćen posebni porez na promet (5%) 2014.godine. U sustavu smo pdv-a, riječ je o d.o.o.
Unaprijed hvala.

Tržišnu vrijednost određujete sami ili nekoga za to angažirate. Prodaja je s 25% PDV-a.

Molim pomoć kod knjiženja amortizacije
radi se firmi d.o.o.
1. kupljen osobni automobil u vrijednosti od 77.981,28 eur, ne obračunava se plaća u naravi, kod knjiženja automobila priznato 50% pretporeza, kako proknjižiti amortizaciju s obzirom da iznos automobila prelazi 53.089,12 eur?
2. isti automobil je prodan mjesec dana poslije dali porezni obveznik smije naknadno odbiti dio pretporeza kojeg nije bilo moguće odbiti prilikom nabave.

Lunko, Zakon o porezu na dobit propisuje da se treba uvećati porezna osnovica za 50% za troška amortizacije osobnog vozila za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
Dalje, amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 54.000,00 eura troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje naveden iznos, amortizacija iznad navedenog iznosa je porezno nepriznat trošak.
(53.089,12 eura je bilo za 2023. godinu)
Prema odredbama Zakona o porezu na dobit, koje se mogu vidjeti na poveznicama niže, amortizacija se obračunava:
1. Na 54.000,00 eura troška nabave vozila i dijeli 50% kako porezno priznat trošak i 50% porezno nepriznat trošak za koji se uvećava osnovica u PD obrascu.
2. Na razliku (NV - 54.000,00 eura) također se obračunava amortizacija koja je u cijelosti porezno nepriznat trošak za koji se uvećava osnovica u PD obrascu.
To se može knjižiti na trošak amortizacije u jednom iznosu na isti konto, a radi jednostavnijeg sastavljanja PD obrasca preporuka je odvajanja porezno priznatog od porezno nepriznatog troška na kontima.
S obračunom amortizacije se započinje od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. Trošak amortizacije se obračunava do kraja mjeseca u kojem je ta dugotrajna imovina bila u uporabi.
Detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav - Porez na dobit“:
- https://misljenja.hr/trokovi-za-osobna-motorna-vozila-i-ostala-sredstva-za-osobni-prijevoz/c1918/
- https://misljenja.hr/amortizacija/c1664/
Vezano za PDV, ako je isto vozilo prodano mjesec dana nakon nabave (tj. unutar 5 godina), porezni obveznik može odbiti dio pretporeza, ali kao ispravak odbitka pretporeza. Za detaljnije vidjeti u bazi znanja „Porezni sustav - PDV“: „Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara“ u članku na poveznici: https://misljenja.hr/ispravak-odbitka-pretporeza/c2999/
Pogledajte i postove niže, dosta je pisano o nabavi i prodaji dugotrajne imovine (i vozila).

P.S. Molimo kod pisanja postova provjeriti u kojem se području upisuju te jesu li već ranije otvorene teme iste/slične tematike.

Isknjiženo je nematerijalno ulaganje sa konta 015 u jednoj od prethodnih godina. Bilo je do kraja amortizirano, ali smatramo da ga je trebalo ostaviti u bilanci. Možemo li to sada uvesti pod dug. nematerijalnu imovinu i priznati prihod od viška na imovini?

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina ostaje u bilanci do odluke o rashodovanju, prodaji ili otuđenju. U pomoćnim evidencijama, popisu dugotrajne imovine, „ostaje“ trajno jer je to kontinuirana evidencija ali s oznakom te imovine da je rashodovana i izvan uporabe.

Ako je došlo do greške pa je „isknjižena“ iz glavne knjige, i ako je bila do kraja amortizirana, ispravak knjiženja je da 015 duguje nabavnu vrijednost i ispravak vrijednosti potražuje tu istu vrijednost uz pojašnjenje ove stavke u bilješkama uz bilancu.

Vidjeti:
- https://misljenja.hr/raunovodstveni-i-ekonomski-pojmovi-u-raunovodstvenim-izvjetajima/c119/
- https://misljenja.hr/poslovne-knjige/c124/
- https://misljenja.hr/stjecanje-i-amortizacija-nematerijalne-imovine/c130/
- https://misljenja.hr/mjerenje-nematerijalne-imovine-nakon-pocetnog-priznavanja/c135/
- https://misljenja.hr/vrijednosno-usklaenje-nematerijalne-imovine/c136/
i
- https://misljenja.hr/evidentiranje-popisnih-razlika/c643/

Poštovani kolege, molila bih Vaša mišljenja u svezi pitanja klijenta:

Trgovačko društvo \"A\" založni je dužnik (nekretnina u vlasništvu društva, u uporabi dulje od 10 godina) za osiguranje kreditnog aranžmana trgovačkog društva \"B\" sa bankom.

Kredit odobren trgovačkom društvu \"B\" se ne otplaćuje, banka potraživanje stavlja u rizična potraživanja.

Potom prodaje potraživanje fizičkoj osobi \"C\" koja je vlasnik TD \"A\", a koje je i založni dužnik u kreditnom aranžmanu.

Fizička osoba \"C\" koja je vlasnik TD \"A\" transakcijom kupnje potraživanja ulazi na mjesto banke sa svim pravima koje je banka imala u konkretnom kreditnom plasmanu.

U zemljišnim se knjigama u dijelu teretovnice sada briše banka i upisuje na njeno mjesto fizička osoba \"C\" koja je otkupila potraživanje banke.

Vlasnik nekretnine je i dalje pravna osoba \"A\" u vlasništvu fizičke osobe \"C\" koja sada ima hipoteku na nekretnini.

Interes je fizičke osobe \"C\" da nekretnina u zemljišnim knjigama (koje je trenutno vlasnik TD \"A\") postane vlasnik navedene nekretnine.

Kakvo je postupanje u isknjiženju nekretnine u slučaju aktivacije hipoteke u pravnoj osobi.

Trgovačko društvo \"B\" koje je prvotno dobilo kredit brisano je iz registra, jer je stečajni postupak istovremeno otvoren I zatvoren.

Kako je već niže odgovoreno na sličan slučaj Čet, 11.04.2024 u 10:52h.
Činjenica je da je "A" na takav način poklonilo nekretninu "B". No "trgovačko društvo "B" koje je prvotno dobilo kredit brisano je iz registra. Fizička osoba "C" je sada stvarni vlasnik navedene nekretnine jer „B“ nije otplatilo kredit, a osoba „C“ je otkupila potraživanje i u dijelu je teretovnice.
Dakle, ugovor o kupoprodaji sa svim elementima računa s „A“ na „C“ kojim se evidentira prodaja nekretnine po tržišnoj vrijednosti. Unaprijed se zna da potraživanje od prodaje nikada neće biti plaćeno pa se istodobno otpisuje na trošak, tj. na rashode od vrijednosnog usklađenja potraživanja (naš konto 7458). Uz porezno nepriznat trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja, tu je problem dohotka fizičke osobe.
"Možda" bi bilo dobro zatražiti mišljenje MF kako bi se "možda" po tom mišljenju dohodak umanjio za već plaćeno za otkup potraživanja... što je malo vjerojatno ... 90-te su davno prošle - da se ne otvara "pandorina kutija"... ne sumnjajući da je takav slučaj stvarno mogao i nastati.

Ili, da vlasnik "C" to potraživanje pokrije iz zadržane dobiti ako je ima i koliko je ima i predujam dobiti ako je moguć (uz odluku), a razlika je izuzimanje (dohodak) ako ne plati.
Ili da po prodaji (računu s A na C) "C" ponovo unese tu nekretninu u "A" kao npr. pričuvu pa se potraživanje "zatvara" s kapitalom, a nekretnina ostaje vidjeti:
- https://misljenja.hr/kapitalne-rezerve-dodatne-uplate/c3086/ i https://misljenja.hr/primjer-odluke-o-kreiranju-kapitalnih-rezervi-i-knjienje/c3088/
ili ako nije zadovoljen uvjet kapitalnih rezervi ili pričuva sve isto kao gore ali https://misljenja.hr/ostale-rezerve/c3113/
Ako bi se "silovao propis" i ovdje bi mogao biti problem dohotka jer se u kapital unosi privatna imovina (a koja je ranije da bi postala privatna bila dohodak), ali se izbjeglo porezno nepriznat otpis potraživanja.

Nezavidna situacija, ne što se tiče knjiženja već oporezivanja. Nadam se da smo bar malo pomogli u razmišljanjima za donošenje odluke.

Imamo ugovor za kupljeno garažno mjesto. Da li kod unosa u dugotrajnu imovinu trebamo odvojit zemljište od garaže ?

Da treba jer se građevinski dio amortizira, a zemljište se ne amortizira:
- https://misljenja.hr/graevinski-objekti/c307/
- https://misljenja.hr/zemljita/c306/
- https://misljenja.hr/amortizacija/c1664/

Ako u ugovoru se ne navodi zemljište. Kako u tom slučaju dođemo do iznosa zemljišta.?

Ako nije zasebno iskazana vrijednost zemljišta i građevinskog dijela, pojedinačne vrijednosti treba utvrditi procjenom na temelju istih ili sličnih nekretnina na tom području. Ako to niste u mogućnosti samostalno odrediti, to rade procjenitelji.
S druge strane u raznim literaturama nalazimo formule, tj. način izračuna pod pretpostavkom da nije moguće na drugačiji način utvrditi zasebnu vrijednost zemljišta i građevinskog dijela. Takav primjer smo prikazali u bazi znanja Poduzetničko računovodstvo: https://misljenja.hr/primjer-kupnje-graevinskog-objekta-zajedno-sa-zemljitem/c666/

Može li se D.I. prodati kroz maloprodaju fizičkoj osobi? Ako može,na koji način? (konkretno kako naplatiti prodaju d.i. u gotovini..)

Maloprodaja kao i veleprodaja je obavljanje trgovine, tj. kupnja robe radi daljnje prodaje. Prodaja dugotrajne imovine nije trgovina.
Da, dugotrajna imovina se može prodati bilo kome, pa i građaninu.
Ako se dugotrajna imovina proda građaninu za gotovinu, uplata se bilježi u glavnoj ili pomoćnoj blagajni, nije preporuka u blagajni prodavaonice u maloprodaji.
Od primjera knjiženja izdvajamo:
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-ispod-knjigovodstvene-vrijednos/c687/
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-po-vioj-cijeni-od-knjigovodstve/c688/
- https://misljenja.hr/primjer-prodaje-stroja-koji-nije-potpuno-otpisan-po-sadanjoj-knjigovodstvenoj-vr/c689/

Ovdje se samo mijenjaju konta:
- kupaca ovisno o kupcu: Potraživanja od komercijalnih kupaca; Potraživanja od kupaca građana; Ostali kupci i td.
- žiro računa ili blagajne ovisno o vrsti plaćanja/naplate.

Tvrtka ima u vlasništvu poslovnu zgradu i dvorište oko nje, odlučili su urediti isto te su od jednog izvođača radova dobili račun za pripremu podloge za asfalt, a od drugog izvođača račun za strojno asfaltiranje. Kako bi se trebala proknjižiti ta dva računa?

Jednako kako je prikazano u primjeru: Primjer ulaganja u poboljšanja zemljišta koja su u imovini poduzetnika - ulaganje u građevine niskogradnje na poveznici: https://misljenja.hr/primjer-ulaganja-u-poboljanja-zemljita-koja-su-u-imovini-poduzetnika-ulaganje-u-/c660/
Naziv konta se može promijeniti ili analitički razraditi detaljnije pa se tako može nazvati asfaltirana parkirališta, okućnice i sl.

Poštovani,

Poduzeće ima u vlasništvu dva mobitela koja bi poklonilo fizičkoj osobi, koja je procedura u tom slučaju?

Procedura je ispostavljanje računa po kojem se neće obaviti plaćanje, obveznik PDV-a treba obračunati PDV.
Darovanje imovine društva fizičkoj osobi je primitak u naravi toj osobi.
Ako je fizička osoba zaposlena, tj. djelatnik to je ili plaća u naravi ili prigodna nagrada - dar, vidjeti: https://misljenja.hr/isplata-bozicnice-dara-naravi-potpore-nagrade/v2887/
Ako fizička osoba nije zaposlena, tj. djelatnik taj dar je drugi dohodak.
I u jednom i u drugom slučaju je knjiženje bruto troška s PDV-om darovanja (porez na dohodak, doprinosi, vrijednost dara) ili troška prigodne nagrade- dara.

- https://misljenja.hr/forum/place-i-ostale-naknade/nesamostalni-rad/place/placa-u-naravi/
- https://misljenja.hr/forum/place-i-ostale-naknade/potpore-naknade-nagrade-otpremnine-darovi/prigodne-bozic-regres-uskrs-i-sl-jubilarne-nagrade/

D.o.o. u dugotrajnoj imovini ima mobitel koji je pao, razbio se te ga vlasnik ne želi slati na popravak.
Na koje se sve načine taj mobitel može maknuti iz dugotrajne imovine?

U popisu sitnog inventara postoje alati (npr. ključ, gedore, odvijač) kojih u stvarnosti nema - izgubljeni su ili su slučajno bačeni.
Kako njih maknuti s popisa sitnog inventara?

Mobitel koji je u kvaru može se predati na zbrinjavanje i uz tu potvrdu iskljižiti porezno priznato.
Ako u popisu sitnog inventara postoje alati (npr. ključ, gedore, odvijač) kojih u stvarnosti nema - izgubljeni su ili su slučajno bačeni, to je porezno nepriznat manjak.