Forum

Mali porezni obveznik (u smislu čl. 90. ZPDV-u) koji će do kraja 2014. imati ukupne prihode veće od 230.000,00 kn, sklapa s udrugom ugovor o pružanju usluge koja će djelom biti obavljena u 2014. godini (manji dio), a dijelom u 2015. godini.

Može li u ugovoru (uvaživši činjenicu da sigurno zna da će u 2015. postati porezni obveznik i registrirati se u sustav PDV-a) ugovoriti iznos ukupne naknade uvećane za PDV, obzirom da će fakture ispostavljene u 2014. godini biti bez PDV-a s napomenom da isti nije iskazan temeljem čl. 90. st. 2. ZPDV-u?

Što s primljenim predujmovima, ako za ugovoreni posao naručitelj usluge isplati 60% predujma, ili 100% u 2014. godini?

Jednostavno se sklapa ugovor u kojem se navodi iznos i jasna napomena da taj iznos ne uključuje PDV.
Kada niste u sustavu PDV-a za primljeni račun se izdaje račun za predujam bez obračunanog PDV-a, a kada se isporuka obavi, i ako ste u trenutku isporuke u sustavu PDV-a izdajete račun s PDV-om. Na tom računu za isporuku umanjuje se osnovica i PDV za predujmljeno, a ako je predujam primljen prije ulaska u sustav PDV-a ne umanjuje se osnovica niti PDV, ali se umanjuje ukupno za platiti. Na računu za isporuku treba navesti broj računa za primljeni predujam.

Zajednički obrt u upisan je u REGSITAR PDVa po OIBu nositelja obrta. Suvlasnik koji nije nositelj obrta, obavlja i drugu djelatnost, te je s obzirom na osnovnu djelatnost iz zajedničkog obrta također i po drugoj djelatnosti obveznik PDVa. Problem je sljedeći, što ga poslovni partneri (dobavljači) za drugu djelatnost ne nalaze u registru obveznika PDVa (jer je evidentan samo nositelj obrta), a zbog PPO jer po toj djelatnosti suvlasnik vrši ulaganja i adaptaciju poslovnog prostora za obavljanje te djelatnosti što nas dovodi u nezgodnu situaciju dokazivanje da je suvlasnik po drugoj djelatnosti obveznik PDVa, odnosno ne znamo što predočiti poslovnim partnerima kao dokaz da je i on obveznik PDVa.

Hvala. Lijep pozdrav

Dokaz je https://pdv-reg.porezna-uprava.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/home
Nositelj zajedničke djelatnosti je u registru obveznika PDV-a kao porezni zastupnik za ortaštvo. I drugi partner (ortak) bi se trebao prijaviti u registar obveznika PDV-a, ali to nigdje izričito tako nije propisano, a PU ne "kontrolira" ortake... Pa u praksi još uvijek ima svega.
Prema tome, ako se ortak prijavi u registar kao obveznik poreza na dodanu vrijednost, time će se moći po OIB-u pronaći na navedenom linku i moći će se na njega prenijeti porezna obveza.
Ako je prostor koji se adaptira u popisu DI zajedničkog obrta, faktura za adaptaciju se ispostavlja na nositelja s PPO.

Molimo za pomoć oko nedoumice defeniranja koje isporuke treba obuhvatiti u izračunu ukupnih oporezivih isporuka u 2014. godini zbog ulaska/izlaska iz sustava PDVa.
1.) Da li se kod obrtnika, slobodnih zanimanja gleda ukupno izdani računi u 2014. godini bez obzira da li su naplaćeni, ili se uzima sveukupno naplaćeno računa u 2014. godini?

2.) Kod obrtnika da li se uzima u obzir i primici s osnove tuzemnog prijenosa porezne obveze po čl. 75. stavak 3. Zakona kod utvrđivanja ukupnih ostvarenih primitaka u 2014. godini radi ulaza/izlaza iz sustava PDVa?

3.) Kod utvrđivanja prava na uvođenje postupka oporezivanja po naplaćenim naknadama da li u vrijednost isporuke i usluga do 3.000.000,00 kn ulaze i prihodi s osnove prodaje DI i prihodi s osnove tuzemnog prijenosa porezne obveze po čl. 75. stavka 3. Zakona?

Hvala.

LP

1) Za ulazak/izlazak iz sustava PDV-a uzimaju se u obzir isporuke, bez obzira na to koliko je naplaćeno računa u 2014., dakle ukupno izdani računi pod pretpostavkom da su za sve isporuke u 2014. i ispostavljeni.
2) Da i tuzemni prijenos porezne obveze je oporeziva isporuka.
3) Da za mogućnost oporezivanja prema naplaćenoj naknadi (do 3.000.000,00 kn bez PDV-a) ubraja se i tuzemni prijenos porezne obveze i prodaja dugotrajne imovine. Članak 125. i Zakona o PDV-u propisuje "čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a", ne spominje se izuzeće za dugotrajnu imovinu, a ne isključuju se niti oslobođene isporuke. Smatramo da tako treba postupati dok ne dobijemo (i ako dobijemo) drugačije službeno mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave.

Predali smo zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. Imovinu koju je imao poduzetnik prodali smo u 10,11 i 12 mj. znaći firma je prodala vlasniku i te smo račune knjižili i ušli su nam u PDV za 12 mj.
Ostala su nam ulaganja na tuđim osnovnim sredstvima na bilanci na cto 0031 i na to nismo platili pdv.
S obzirom da smo zahtjev za izlazak već predali, što trebamo učiniti sa tim ulaganjima?
Inače firma ima ugovor o najmu sa vlasnikom bez naknade.

Hvala!

Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća. Tako se navodi u nekoliko službenih stajališta Središnjeg ureda Porezne uprave, npr.: https://www.misljenja.hr/porezna-uprava/izlazak-iz-registra-obveznika-poreza-na-dodanu-vrijednost/1962/
Prema navedenom i za nematerijalnu dugotrajnu imovinu treba napraviti ispravak pretporeza kod izlaska iz sustava PDV-a ako je ispravak po tom ulaganju veći od 1.000,00 kn.

Samo je nositelj djelatnosti obveznik PDV-a i upisan u sustav PDV-a. Ortaci to nisu dužni učiniti prema mišljenju MF https://www.misljenja.hr/porezna-uprava/upis-i-brisanje-iz-registra-obveznika-poreza-na-dodanu-vrijednost-kod-zajednickog-obavljanja-djelatn/3702/
iz kojeg citiram:
"...kod zajedničkog obavljanja djelatnosti samo jedna osoba može biti nositelj djelatnosti. Osoba koja je nositelj djelatnosti bit će upisana u registar obveznika PDV-a, dok druga osoba koja nije nositelj nije upisana u registar obveznika PDV-a. Prijave PDV-a podnosi nositelj zajedničke djelatnosti i u njima iskazuje svoj OIB..."
"...U slučaju kada dolazi do promjene nositelja zajedničke djelatnost ili kada nositelj istupa iz zajedničke djelatnosti, novi nositelj zajedničke djelatnosti odnosno osoba koja nastavlja s obavljanjem djelatnost treba zatražiti upis u registar obveznika PDV-a kako bi moglo doći do prijenosa gospodarske cjeline pri čemu se taj prijenos ne bi smatrao isporukom dobara koja podliježe oporezivanju PDV-om..."

Molila bi za pomoć vezano za čl. 90. st.5. Zakona o PDV-u.
Nisam sigurna da li u tu vrijednost isporuka dobara i usluga ulaze sljedeće vrijednosti:
1. isporuka dobara poreznim obveznicima u Europsku uniju ( prijenos porezne obveze na poreznog obveznika u EU)
2. obavljanje usluga poreznim obveznicima u Europsku uniju ( prijenos porezne obveze na poreznog obveznika u EU)
3. stjecanje dobara od poreznih obveznika iz EU ( prijenos porezne obveze na poreznog obveznika u RH)
4. primljene usluge od poreznih obveznika iz EU ( prijenos porezne obveze na poreznog obveznika u RH).

Hvala.

1. i 2. se uključuje, 3. i 4. se ne uključuje jer nisu isporuke.
Vidjeti https://misljenja.hr/novosti/obvezan-ulazak-i-dobrovoljan-izlazak-iz-sustava-pdv-a-te-ispravak-pretporeza/1356/

A kako onda tumačite ovu rečenicu MF-a: "Odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se PDV plaća na isporuku dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu..." ?
Po tome isporuke dobara i usluga u EU ne bi bile oporezive isporuke, zar ne ?

(Davatelj: Porezna uprava, Datum objave 14.01.2015, Klasa: 410-19/14-01/653)

Obratili ste nam se upitom u vezi ulaska u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obrtnika obveznika poreza na dohodak. Postavili ste pitanje da li je za obvezni ulazak u sustav PDV-a propisan iznos prometa od 230.000,00 kuna prema naplaćenim ili prema izdanim računima godišnje. U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se PDV plaća na isporuku dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema odredbama članka 7. stavka 1. Zakona „isporuka dobara“ u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično. „Obavljanje usluga“ je svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara u smislu članka 7. Zakona. Odredbama članka 90. stavaka 1. i 2. Zakona propisano je da se „malim poreznim obveznikom” smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ...

Članak 4. Zakona o PDV-u propisuje predmet oporezivanja, ne određuje što se smatra isporukom.
Dalje, navedeno mišljenje pojašnjava da nije bitna naplata već isporuka kod obrtnika za kojeg obveza za PDV nastaje u obračunskom razdoblju naplate. Citiram zaključak tog mišljenja: "...u slučaju da je obrtnik obveznik poreza na dohodak u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga veću od 230.000,00 kuna, bez obzira jesu li te isporuke naplaćene ili ne, obvezan je najkasnije do 15. siječnja tekuće godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a..."
Npr., usluge "pružene u EU" mogu i ne moraju biti oporezive PDV-om. Ako se misli na čl. 17. Zakona o PDV-u, tom se odredbom propisuje mjesto obavljanja usluga (oporezivanja) pa tako prema stavku 1. istog članka (B2B temeljno načelo ako nije propisan izuzetak) mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Dakle, primatelju usluge (poreznom obvezniku) s mjestom sjedišta u RH obračunava se PDV dok se na primatelja (poreznog obveznika) sa mjestom sjedišta izvan RH prenosi porezna obveza za istu uslugu.

Da li to onda znači, ako mali porezni obveznik koji nije u sustavu PDV-a i u 2015. god. je prešao 230.000,00 kn isključivo zbog isporuka usluga drugim poreznim obveznicima u EU sa prijenosom porezne obveze - čl.17. st.1., on mora od 01.01.2016. god. uči u sustav PDV-a po sili Zakona iako ne obavlja nikakve druge oporezive isporuke ?
To mi nekako nema smisla, a Vama ?

Ne razumijem što Vam tu nema smisla. Admin je sve objasnio. Uostalom, ne vidim zašto bi igralo ulogu što su isporuke obavljene u EU jer isporuka u EU može i ne mora biti oporeziva pdv-om, kod vas je bio slučaj prijenosa porezne obveze, ali nije moralo biti tako. Bitan je prag vrijednosti isporuka, a vi ste ga prešli.

Treba razlikovati ulazak u sustav PDV-a od registracije za potrebe PDV-a malog poreznog obveznika ako se premaši prag stjecanja ili kod usluga.
Usluge su za ulazak u sustav PDV-a nedvojbene, ali isporuka dobara u EU prema čl. 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost je oslobođena isporuka, a ta oslobođena isporuka nije navedena u čl. 90., st. 5., t.b) istog Zakona. Stoga nastaju dvojbe u promatranju oslobođenja iz čl. 41. Zakona jer struka smatra da se te isporuke ubrajaju u isporuke koje se ubrajaju u 230.000,00 kn, a nigdje nismo pronašli da se u stručnoj literaturi (časopisima, člancima i sl.) to izravno i navelo ili osporilo.

Poštovani,

Znam da smo ovu temu već sažvakali, ali prošli tjedan smo imali neugodan poziv od strane porezne uprave.
Naime nazvao nas je referet koji je rješavao poreznu prijavu obrtnika, te nas izvjestio da s obzirom da je u obrascu P-PPI iskazan primitak veći od 230.000,00 kn da je obrtnik propustio se prijaviti u registar obveznika PDV-a. Mi smo rekli da se tu radi o naplaćanim primicima koji se odnose I na račune iz prethodne godine, a da je isporuka u ovoj godini bila manja od 230.000,00 kn, na što nam je taj referent odgovorio da s obzirom da je obrtnik I da se kod njega gleda obračun po naplaćenoj naknadi, da se za ulazak gleda ukupno naplaćeni primici, neovisno o tome iz kojeg razdoblja su računi.
Molim Vas još jednom, da li se kod obrtnika drugačije tumači što je prag ulaska/izlaska iz Pdva?
Ako ne, ako smo ispravno postupili, da li nam je ovo mišljenje Klasa: 410-19/14-01/653 Porezne uprave dovoljno da se pozovemo na njega?

Vaše je postupanje ispravno i pozovite se na navedeno mišljenje:
https://misljenja.hr/porezna-uprava/cenzus-za-upis-u-registar-obveznika-pdv-a/4742/
To mišljenje je izdao Središnji ured PU, a prema čl. 12., st. 2. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine br. 148/13. i 141/14.) "Mišljenja, upute i metodologije rada koje donosi Središnji ured Porezne uprave o primjeni propisa iz djelokruga Porezne uprave obvezujući su za sve ustrojstvene jedinice Porezne uprave."

Poštovani,

da li za ustanovu (dječji vrtić) koja je u sustavu poreza na dobit vrijedi pravilo ulaska u sustav PDV-a ukoliko ostvari prihode veće od 230.000,00 kn?

Lijep pozdrav.

Uvjet za ulazak neprofitnih organizacija u sustav PDV-a, osim onih za čije su isporuke propisana oslobođenja PDV-a, jest da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih dobara i usluga u poduzetničke svrhe ostvarena u svoti većoj od 230.000,00 kn.
Detaljnije: https://misljenja.hr/neprofitno-racunovodstvo/neprofitne-organizacije-obveznici-pdv-a/2595/

Drage kolege i kolegice, molim pomoć/savjet oko sljedećeg....
Porezni obveznik započeo je s radom 01.05.2016. i nije se upisao u sustav pdv-a. Do kraja ove godine imat će prihode od oko 200.000,00 kuna. Po svojim prihodima neće premašiti prag za ulazak u sustav pdv-a, ali ako se gleda prosječni mjesečni prihod i činjenica da je počeo s radom u svibnju ( prosjek 25.000 mjesečno ) da je radio od početka godine tim tempom, ušao bi u pdv.
Nisam sigurna kako PU gleda na to, odnosno, da li je po tome dužan ući u pdv od 01.01.2017. ili ne?

Ako navedeni porezni obveznik do kraja godine (do 31. prosinca) ne ostvari isporuke veće od 230.000,00 kn, tada i nadalje nije obveznik poreza na dodanu vrijednost. Dakle, ne svodi se na godišnju razinu.

Zahvaljujem na odgovoru.

Poštovani, trebam pomoć (provjeru).
Naime, poduzeće je registrirano od 2015.god., a u sustav pdv-a upisano je od 01.01.2017. prema naplaćenim naknadama ( po sili Zakona).
Dana 10.01.2017. ispostavlja račun za uslugu koja je izvršena u 12.mj.2016.god. i zaračunava pdv. Račun će biti plaćen u 2017.god. Dali je ispravno zaračunati pdv?
Što se prihoda tiče, treba ih evidentirati u 2016. Slažete li se?

Poštovani, Molim pomoć. Kupila bi firmu koja je u sustavu PDV-a, registrirana je 2014 godine, i do sada nije ostvarila nikada veći promet na godišnjoj razini od 230.000,00 kn. Jel se može tražiti izlaz firme iz sustava pdv-a???

snijeg, PDV se obračunava ovisno kada je isporuka, a ne kada je plaćanje ili izdavanje računa. Isto je s prihodom.
Drugo je plaćanje PDV-a (iskazivanje obveze u PDV obrascu), kada se račun naplati ako je prema naplaćenim naknadama.

Nec, za izlaz iz sustava PDV-a nakon 3 godine od dobrovoljnog ulaska ili ostanka u sustavu PDV-a može se podnijeti zahtjev do 15. siječnja (2018.) slijedeće godine, za slijedeću godinu. Sada je limit 300.000,00 kn.

Ako smo premašili prag od 230.000 kn već u 8.mjesecu, da li možemo čekati kraj godine i tada prijaviti ulazak u sustav PDV-a ili to moramo učiniti i prije završetka godine?

Dužni ste čekati kraj godine, osim ako svojevoljno ne ulazite u sustav PDV-a.
Napomena da se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost propisuje da se “Malim poreznim obveznikom” ili osobom koja nije u sustavu PDV-a smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobi­čajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća (od 2. siječnja 2018. godine) 300.000,00 kuna.
detaljnije: https://misljenja.hr/porezi/posebni-postupak-oporezivanja-za-male-porezne-obveznike/2818/ (Porezni sustav)

Može Vas zanimati ako imate pretplatu na našu bazu znanja Porezni sustav:
Dobrovoljan ulazak u sustav PDV-a: https://misljenja.hr/porezi/dobrovoljan-ulazak-u-sustav-pdv-a/2995/
Ulazak u sustav PDV-a po sili zakona: https://misljenja.hr/porezi/ulazak-u-sustav-pdv-a-po-sili-zakona/2996/

Zahvaljujem na odgovoru.

Trebam pomoć i tumačenje :
Obiteljski dom registriran po posebnom propisu iz Socijalne skrbi Rješenjem Ureda Državne uprave (nema Obrtnicu i nije trgovačko društvo - u Poreznoj upisan kao obveznik poreza na Dohodak) ostvariti će primitke veće od 300.000 kn u 2017. godini (isključivo i samo od te djelatnosti).
Da li je kao takav obvezan od 01.01.2018 postati obveznikom PDV-a i na usluge smještaja i skrbi zaračunati PDV ?
Članak 39. točka g) propisuje oslobođenje, dok me stavak (3) istoga članka 39. zbunjuje jer taj obiteljski dom ostvaruje dohodak koji vlasnik troši.
Nadalje, stavak (4) propisuje da će Pravilnik pojasniti oslobođenja i na koga se primjenjuje.
Pravilnik o PDV-u u članku 56. u st. (1) i (2) decidirano propisuje oslobođenje i nema nikakvih ograničenja da obiteljski dom ne bude oslobođen PDV-a...?

Upućujem i na članak 90. st. (5) po kojem isporuke iz čl. 39. točka g) ne ulaze "u mjerenje" za limit i ulazak u PDV... (ako to dobro razumijem)

Ne znam protumačiti temeljem nabrojenih članaka: -> jesu li te isporuke oslobođene PDV-a ili ne ??

Citiram iz mišljenja MF: „Sukladno odredbama članka 2. stavka 1. Zakona o obrtu (Narodne novine br. 143/13.) obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Slijedom navedenog i uzimajući u obzir da se djelatnost obrta obavlja sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točke g) i h) Zakona ne može se primijeniti na usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta.“
https://misljenja.hr/porezna-uprava/porezni-tretman-usluga-koje-dadilje-obavljaju-u-okviru-obrta/5440/
Prema citiranom mišljenju, ako se djelatnost obrta obavlja sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti, ne može se primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz čl. 39., st. 1. t. g) Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Objavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 115/16.) nije došlo do promjena čl. 39., st. 1. t. g) tog Zakona.
Članak 56. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost samo pojašnjava oslobođene usluge i isporuke dobara.

Izlazimo iz sustava PDV-a jer imamo manje od 300.000 oporezivim isporuka. Imali smo i stjecanje usluga iz EU-a zbog čega smo dobili PDV identifikacijski broj i ušli u jednomjesečni obračun PDV-a. Da li osim zahtjeva za izlazak iz PDV-a treba još nešto podnijeti vezano za PDV identifikacijski broj?

Propisom nije određeno ništa drugo.

Molim pomoć
Da li fizička osoba može dobrovoljno ući u sustav pdv-a i koristiti pretporez (kupnja poslovnog prostora koji bi se kasnije davao u zakup)?
Hvala.

Naravno da može i fizička osoba dobrovoljno ući u sustav PDV-a. Nikaku, molim prije pogledati već otvorene teme.
Više: https://misljenja.hr/dobrovoljan-ulazak-sustav-pdv/c2995/

ukoliko netko,točnije obrtnik dohodas(predaje doh obrazac...)ostvari tokom ove 2020 godine isporuke 300.000,00 i vise od 300.000,00, da li je odmah znaci sad odmah sa npr. Današnjim danom odnosno s 01.12.2020 .obvezan se prijaviti u sustav pdv-a ili to je obvezan nakon sto ova 2020 završi, znači tokom predavanja porezne prijave (dohodak obrasca z a 2020 godinu)?
Molim pojašnjenje.

Plitvice, svaka se osoba mora prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka u tekućoj kalendarskoj godini prešla iznos 300.000,00 kn. Podnosi se Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15-og dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je osoba obavila isporuke u iznosu većem od 300.000,00 kuna.
Detaljnije bazi znanja "Porezni sustav" - "Porez na dodanu vrijednost" - https://misljenja.hr/ulazak-sustav-pdv-po-sili-zakona/c2996/
Kod obrtnika dohodaša se ne smije pomiješati naplata s obavljenim isporukama, o tome je pisano i odgovarano niže.

Obrtnik dohodas koji nije u sustavu pdv-a, bi zatvorio obrt(krajem ove godine) i otvorio poduzece(dok ili jdoo),da li odmah mora u sustav pdv-a?
Riječ je o inženjeru građevine,da li mora biti ovlaštena osoba zaposlena ili kako?
Jer on hi otvorio doo ili jdoo sad i ove godine bi radio i n obrt i na to novo poduzeće, e sad prijavljen je na obvezna osiguranja tj plaća si doprinose n obrtu i kako bio onda mogao ,u dvije pravne osobe(i obrtu i doo u ili jdoo)tko onda plaća doprinose?

Napomena administratora:
Molimo postove, svaku temu za sebe postavljati u odgovarajuća područja i odgovarajuće teme. Prije postavljanja pitanja treba provjeriti da li je već odgovoreno na isto ili slično pitanje. Odgovor na prvo pitanje (da ne mora) se nalazi niže.

Pozdrav, molim vas da li prefakturirana usluga ( tvrtka nije u sustavu pdv-a čl.90) ulazi u cenzus za obračun pdv a ili samo dio provizije ., isto tako da li predujam utječe na taj cenzusa?
Mišljenja sam da predujam ne -jer usluga nije obavljena., no ovaj dio prefakturiranja nisam sigurna.
Hvala

Predujam je oporezivi događaj odnosno nastala je obveza obračuna PDV-a, nije isporuka pa ne ulazi.
Prefakturirana usluga je isporuka i ulazi u cenzus.
Znači zakon propisuje uvjet: oporezive isporuke, a ne prihode, obvezu obračuna PDV-a ili transakcije i sl.

Radi se o tvrtki kojoj u nkd stoji - 7311, Agencije za promidžbu (reklamu i propagandu), a u sudskom registru se navodi i kupnja i prodaja robe, turističke usluge u turizmu, turističke usluge u nautici ...trgovačko posredovanje...itd .
Ispostavili su izlazni račun na kojem stoji
najam broda u charter kompaniji xx ( za koji su dobili ulazni račun ) i provizija

da li to može ići tako jer ukupan iznos računa ih uvodi u sustav pdv a, a ukoliko se gleda samo provizija onda ne ulaze.

ili je to čisto prefakturiranje.?
Molim pomoć.
Hvala

Ako se fakturira u svoje ime i za svoj račun ukupan iznos, najam broda i provizija onda je ukupan iznos prihod. Ovdje je zapravo provizija zarada ili marža.

na Ugovoru koji smo jutros dobili se navedena tvrtka navodi kao
Posrednik registriran za ugovaranje usluga smještaja na turističkim komercijalnim objektima sa krajnjim korisnicima
u ime i za račun Vlasnika XX
u skladu sa važećim Općim uvjetima smještaja izdanim od strane Vlasnika i koja su sastavni dio ovog Ugovora,

( nije registrirana turistička agencija.)
Račun je izdao u svoje ime i to direktno kupcu
i sad opet ostaje pitanje
da li je provizija (sporno jer nije registriran kao TA)
I kome ispostavlja račun direktno kupcu strancu ili Vlasniku XX sa kojim ima Ugovor
sredstva je primio na svoj račun

U našoj novosti od 3. kolovoza pisali smo o oporezivanju putničke agencije: https://misljenja.hr/oporezivanje-putnicke-agencije/v4370/ U toj je novosti dana poveznica na uputu PU o tome, a u toj uputi pogledajte tekst ispod naslova „Najam i smještaj na plovilima“.
Članci 91. do 94. Zakona o PDV-u primjenjuju se na putničke agencije, detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav“ - „Porez na dodanu vrijednost“ - „Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija“: https://misljenja.hr/posebni-postupak-oporezivanja-putnickih-agencija/c2819/
Mjesto oporezivanja iznajmljivanja prijevoznih sredstava regulira čl. 23. Zakona o PDV-u, a i o tome se može pročitati u bazi znanja „Porezni sustav“ - „Porez na dodanu vrijednost“ - „Usluge iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, plovila“: https://misljenja.hr/usluge-iznajmljivanja-pokretne-materijalne-imovine-plovila/c1905/
Pravilnik o PDV-u određuje da se PDV plaća po stopi 13% na smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma, detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav“ - „Porez na dodanu vrijednost“ - „Snižena stopa PDV-a 13%“: https://misljenja.hr/snizena-stopa-pdv-a-13/c1669/

Ako je ovdje riječ o ugovoru o zastupanju, čl. 804. do 833. Zakona o obveznim odnosima uređuju trgovinsko zastupanje i ugovor o trgovinskom zastupanju. Jednako tako i Pravilnik o PDV-u određuje da zastupnik obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju te da kod usluge posredovanja, odnosno zastupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje – zastupa. Detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav“ - „Porez na dodanu vrijednost“ - „Posredničke usluge“: https://misljenja.hr/posrednicke-usluge/c1900/

Dakle, ako poduzetnik nije registriran za obavljanje djelatnost putničke agencije, ne može primjenjivati poseban postupak oporezivanja marže. No to ovdje nije ni bitno jer poduzetnik nije u sustavu PDV-a.
Ako se radi o ugovoru o zastupanju, ugovorom o zastupanju trebaju biti ispunjeni uvjeti kako to uređuje ZOO.
Nalogodavatelj obračunava PDV na svoju uslugu i plaća taj PDV, a zastupnik obračunava PDV samo na svoju proviziju (ili ne obračunava jer nije u sustavu PDV-a) pa je i smatramo isporuka (prihod) zastupnika samo provizija i ta provizija predstavlja promet (oporezivu isporuku) za cenzus.

Porezni obveznik je u toku godine prešao prag od 300.000, 00 kn te je po sili zakona ušao u PDV. Da li ulazne račune koje je dobio; npr datumi računa 01.06., a plaćeni u 07. mjesecu; ulazak u sustav PDV-a je od 01.07. - da li u navedenoj situaciji ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima iz 6 mj. koje je platio u 7. ili nema budući da niti na izlaznim nije obračunavao PDV ?
Hvala.

Za odbitak pretporeza su bitna dva elementa: datum računa i kada je usluga obavljena ili roba isporučena. Ako su oba uvjeta zadovoljena nakon ulaska u sustav PDV-a, može se odbiti pretporez.

U pitanju nije napisano - radi se o obrtniku - dakle obvezniku po naplaćenom..

Obrtnik može biti obveznik PDV-a prema naplaćenim naknadama i ne mora. Članak 139. Zakona o PDV-u je vrijedio do 31.12. 2014.
Trenutno je propisano da mali porezni obveznik koji je već obavljao isporuke, a nije novoosnovani, ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar obveznika PDV-a. Pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se temeljem primljenih računa za isporuke dobara ili usluga koje su mu obavljene od dana upisa u registar obveznika PDV-a (članak 131. stavak 3. Pravilnika o PDV-).
Drugo je ispravak PDV-a za robu i dugotrajnu imovinu te kasnije postupanje prema odredbama o nastanku obveze i odbitku pretporeza prema naplaćenim naknadama.

kako popuniti obrazac p-pdv?imate li kakve upute,od tih kućica, na aplikaciji e porezna što treba popunjavaati?

https://misljenja.hr/zahtjev-za-upis-registar-obveznika-pdv-ulazak-sustav/c2998/

Poštovani,
Lijepo molim odgovore;obrtnik dohodas,nije u sustavu pdv-a,medicinska sestra, njega u kuci. Ukupni primitci po žiro racunu; su preko 300.000,00.
Koje je postupanje obzirom na ulaz u sustav pdv? Jel nakon 300 000,00 medicinska djelatnost mora ući u sustav pdv-a?

Oslobođenja za određene djelatnosti od javnog interesa ne ubrajaju se u cenzus od 39.816,84 eura (300.000,00 kn) tj. za ulazak u sustav PDV-a.
Usluge i isporuke dobara medicinskih sestara oslobođene su plaćanja PDV-a ako se obavljaju u okviru privatne prakse. Ovim se uslugama smatraju sve one usluge i isporuke dobara koje medicinske sestre mogu obavljati u prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost.
Detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav“ - „Porez na dodanu vrijednost“ na poveznici: https://misljenja.hr/oslobodjenja-za-odredjene-djelatnosti-od-javnog-interesa/c1680/

Svakako pogledati i mišljenje: https://misljenja.hr/oslobodjenje-od-placanja-pdv-za-odredjene-djelatnosti-javnog-interesa/m6553/

može li maloprodaja-trgovina- kod slanja prijave-za ulak u sustav pdv-a biti-tj popuniti na obrascu p-pdv - da će imati obračun trmjesečno-će biti obeznik i obračun pdv-a po naplaćenom računu?
ili trgovina maloprodaja mora biti isključivo mjesečni obveznik? ta dotična trgovina ne radi sa inozemstvom. Riječ je maloj trgovini u prostoru osnovne škole-znači to je maloprodaja grickalica za djecu i prodaja školskog materijala.

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je razdoblje oporezivanja i to od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Propisana je i iznimka neovisno o djelatnosti koju porezni obveznik obavlja ( i za trgovinu na malo). Iznimka je da su za poreznog obveznika čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 106.178,25 eura (do 1. siječnja 2023. godine 800.000,00 kuna) razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju, kao tromjesečni obveznik PDV-a.
Dalje, taj isti porezni obveznik neovisno o svojoj registraciji (samostalna djelatnost, slobodno zanimanje, trgovačko društvo i dr. ili djelatnosti koju obavlja) može se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, kao mjesečni obveznik PDV-a.
Jedino je ograničenje da se ova iznimka ne može primijeniti na poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar Europske unije.
O ovome se može pročitati u našoj bazi znanja Porezni sustav - PDV: https://misljenja.hr/razdoblje-oporezivanja-pdv-om/c2811/

Što se tiče oporezivanja prema naplaćenim naknadama, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje da porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 2.000.000,00 eura (15.000,000,00 kuna) bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Za to se ponosi pisana izjava i taj se postupak može primjenjivati od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine. Dalje, ako porezni obveznik koji počinje s obavljanjem djelatnosti podnese zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, taj postupak primjenjuje od dana navedenog u zahtjevu. Detaljnije: https://misljenja.hr/postupak-oporezivanja-prema-naplacenim-naknadama-tzv-naplacenoj-realizaciji/c3004/

Još jedno pitanje;ta maloprodaja-trgovina po žiro racunu I nema promet po žiro racunu za ulazak u sustav pdv-a -zato smo imali kontakte sa poreznom upravom,jer oni to ne vide ,oni gledaju ziro račun, ali ta trgovina maloprodaja uopce ne naplacuje robu koju prodaje po ziroracunu.ali po ostvarenom prometu je iznos koji je ostvaren sa 30.06.23. Je 41.966,86 eura..ta trgovina promet(prihod) ima od kupaca i naplaćuje od kupaca putem gotovine i putem kartičnog plaćanja.porezna nas traži dokaz-promet trgovine, Pa smo sad zbunjeni?pa zar promet trgovine (naplacen u gotovini i putem karticnog placanja)ne ulazi u prihod,te neke trgovine?pa to knjizimo na račune 75.....u kontnom planu i to je prihod.

Da, to ulazi u vrijednost isporuka. Možda se traže isprave "Promet trgovine , npr. nekada Z-traka" na temelju kojih je obavljeno evidentiranje u glavnoj knjizi, tj. knjiženo.

Ako je neprofitna organizacija u sustavu PDVa, tada na računu treba biti iskazan i PDV? Samo da potvrdim.

Ako je neprofitna organizacija u sustavu PDV-a, tada na računu ne treba biti iskazan i PDV u svakom slučaju. Ako se radi o sponzorstvu, vjerojatno se radi o promidžbi kao protučinidbi koja se oporezuje PDV-om pa treba obračunati i iskazati PDV. Vjerojatno, ne i nužno...
O neprofitnim organizacijama u sustavu poreza na dodanu vrijednost može se vidjeti u članku BZ „Neprofitno računovodstvo“: https://misljenja.hr/neprofitne-organizacije-u-sustavu-poreza-na-dodanu-vrijednost/c2592/ Obavezno pogledajte povezane članke (stupac desno uz članak klikom na Porezni sustav i Mišljenja).
PDV se obračunava na oporezive transakcije koje su predmet oporezivanja. Za obveznika PDV-a propisan je obvezan sadržaj ili elementi računa i napomene na računima.

Poštovani,

imamo sljedeću situaciju: paušalni obrt je otvoren krajem svibnja 2024.g. Ostvarit će u 2024.g. ukupne primitke u iznosu 30.-35.000 eura. Da li se za utvrđivanje PDV obveznika uzimaju stvarno ostvareni primici u 2024.g. ili se preračunava na godišnji nivo kao za utvrđivanje poreza na dohodak?

Hvala, Sanja

sanja72, odgovor na ovo pitanje dan je niže: Sri, 16.11.2016 u 19:56h i dalje važi, ne svodi se na godišnju razinu.

Poreznoj upravi treba prijaviti ulazak u registar obveznika PDV-a kada vrijednost isporuka u tekućoj kalendarskoj godini prijeđe iznos 40.000,00 eura, vidjeti odgovor niže Uto, 24.11.2020 u 11:23h te članak u bazi znanja Porezni sustav - PDV: https://misljenja.hr/ulazak-u-sustav-pdv-a-po-sili-zakona/c2996/
Ovdje nije riječ o naplaćenom ili nenaplaćenom već o isporučenom. Što predstavlja i obuhvaća vrijednost ovih isporuka dobara i usluga može se vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/posebni-postupak-oporezivanja-za-male-porezne-obveznike/c2818/

Uz članke u bazama znanja, desno od prikazanog članka, u desnoj koloni, mogu se vidjeti i povezana mišljenja MF pod „M MIŠLJENJA“.

Poštovani,

imam novog klijenta koji je otvorio j.d.o.o., djelatnost 62.09, 14.11.2024, i zaposlen je kao direktor društva od otvaranja. Društvo je dobrovoljno upisao u PDV.
Također, ima otvoren paušalni obrt od 29.05.2024, također pretežita djelatnost 62.09. Paušalni obrt otvorio je još dok je radio u korporaciji, odjava je bila sa 17.11. u korporaciji, a prijava u j.d.o.o. 18.11.
Nadalje, za poslovni prostor za j.d.o.o. napravili smo i predali Ugovor o zakupu između fizičke osobe zakupodavca koja je ujedno vlasnik i direktor j.d.o.o. i zakupoprimca j.d.o.o.

Budući se sve veže uz istu osobu, i direktor je i vlasnik j.d.o.o., a ujedno je i vlasnik paušalnog obrta, što znači ostvaruje dohodak od paušalnog obrta (predajem PO-SD, porez na dohodak), i zakupodavac poslovnog prostora za j.d.o.o., što znači da kao fizička osoba ostvaruje dohodak od najma (plaća porez 12% na 70% iznosa najma), molim mišljenje vezano na sljedeće:
- utvrđivanje granice za ulazak u PDV fizičke osobe zakupodavca/vlasnika obrta
- obvezatnost ulaska u PDV paušalnog obrta s obzirom da je ista djelatnost kao j.d.o.o.

Hvala unaprijed,

Sanja

Poreznoj upravi treba prijaviti ulazak u registar obveznika PDV-a kada vrijednost isporuka u tekućoj kalendarskoj godini prijeđe iznos 40.000,00 eura, a to su isporuke iz djelatnosti obrta i najam jer je najam oporeziva isporuka PDV-om. Ta bi se granica trebala prema najavljenim izmjenama u slijedećoj godini povećati.
Fizička osoba obrtnik i najmodavac nisu ista osoba kao trgovačko društvo, trgovačko društvo ima svoju pravnu osobnost pa se prometi fizičke osobe i društva ne zbrajaju.
Međutim, ne bi dalje komentirali trgovačko društvo i paušalni obrt no treba obratiti pozornost na mogućnost prividnog pravnog posla, da ne dođe do mogućeg korištenja porezne pogodnosti paušalnog oporezivanja protivno svrsi poreznog propisa, svakako vidjeti i pročitati: https://misljenja.hr/prividni-pravni-posao-koristenje-poreznih-pogodnosti-protivno-svrsi-zakona/c3359/ i https://misljenja.hr/porezni-elementi-i-kriteriji-za-utvrivanje-obiljeja-nesamostalnog-rada/c3360/ Ne bi dalje komentirali jer to za svaki pojedini slučaj utvrđuje PU.

Poštovani,

klijent je putem starta podnio zahtjev za dobrovoljni upis u PDV i to prema naplaćenim naknadana. Također, zatražio je PDV ID broj.

Ja sam se našla u problemu jer u Poreznoj upravi kažu da oni to ne vide, ne vide da je po naplaćenoj naknadi, a ja na zelenoj kartici kao knjigovodstveni servis budući imam punomoć vidim da je u sustavu PDV-a no ne vidim da je po naplaćenim naknadama. PDV ID broj ima upisan na općim podacima.

S druge strane, on iz START-a nije dobio dokument vezano uz PDV, PDV ID, niti činjenice bitne za oporezivanje.

Sad sam se našla između dvije strane, razmišljam da nanovo pošaljem P PDV i opišem sve detaljno, doborovoljno PDV, naplaćene naknade, i inozemstvo. A prijavu činjenica bitnih za oporezivanja ću ručno ispisati i odnijeti u Poreznu.

Nisam još imala ovakvu situaciju, možete pomoći? Ima li što što bih mogla napraviti da ga se uključi po naplaćenim naknadama. Kažem, jedino da ponovno šaljem obrazac, i jedan i drugi, ne znam što bh drugo.

Hvala Vam unaprijed,

Sanja

sanja 72, na Obrascu P-PDV stoji polje za popunjavanje: „POSTUPAK OPOREZIVANJA PREMA NAPLAĆENIM NAKNADAMA“, obrazac: https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DODANU%20VRIJEDNOST/P-PDV.pdf
Treba provjeriti s Poreznom upravom da li je to polje pri prijavi bilo popunjeno. Ako je bilo popunjeno, prema Zakonu o PDV-u, nakon dostave izjave o primjeni postupka oporezivanja naplaćenim naknadama taj se postupak može primjenjivati od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine. Detaljnije u našoj bazi znanja „Porezni sustav - Porez na dodanu vrijednost“: https://misljenja.hr/postupak-oporezivanja-prema-naplaenim-naknadama-tzv-naplaenoj-realizaciji/c3004/ i uskoro u novosti na naslovnici.

Poštovani,

hvala na odgovoru. Sve sto ste napisali mi je poznato, ono što ne razumijem jest da je putem START aplikacije zatražen upis u PDV, naplaćene naknade, i kako i funkcionira START aplikacija podaci se šalju u sve institucije, tako i u Poreznu. On nije predavao P-PDV obrazac jer je to učinio prilikom otvaranja trgovačkog društva putem START aplikacije.
Je li to sada znači da bez obzira na START aplikaciju trebam posebno podnijeti i P-PDV obrazac? Na zelenoj kartici vidi se da je u PDV-u. Ali kao što sam rekla, ne vidi se da je po naplaćenim naknadama.
Je li to znači da treba podnijeti i Izjavu? Jer, putem START aplikacije je sve uredno podnešeno.
Ispričavam se, ali zaista nisam imala ovakav slučaj još, da je sve išlo putem papira to je lako, međutim kako je putem START-a nameću se pitanja,. Ja bih samo htjela nešto učiniti da sve bude ispravno, izdane su već fakture, a ja nemam osnovu da primijenim naplaćene naknade. Jer sa STARTA na žalost nemam drugi dokument, imam screen shot koji mi je klijent poslao, gdje se sve vidi, da je zatražio upis u pdv, naplaćene naknade, i inozemstvo. Sve od toga ima, vidi se na zelenoj kartici, jedino na zelenoj kartici nema naznake da je po naplaćenim naknadama.

Molim Vas pomoć, hvala unaprijed
Sanja

sanja72, u problemima ili komunikaciji sa aplikacijama trećih strana mi Vam na žalost ne možemo pomoći, za to trebate kontaktirati pružatelja usluge: https://start.gov.hr/st/kontakt.html ili svog referenta u Poreznoj upravi (referenta stranke).

Što se tiče poreznog postupanja i tumačenja poreznih propisa tu smo Vam na raspolaganju.
Admin_3 je odgovorio da kontaktirate svoju Poreznu upravu i s njima provjerite jesu li primili ispravan Obrazac P-PDV.

Ako je i učinjen neki propust u podnošenju obrasca. Možete podnijeti izjavu do kraja ove godine, i započeti s postupkom oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2025.
Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost je jasno određeno: "Ako porezni obveznik koji počinje s obavljanjem djelatnosti podnese zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, taj postupak primjenjuje od dana navedenog u zahtjevu."

Sve se to može pročitati (i s primjerom izjave) u BZ PS-PDV: https://misljenja.hr/postupak-oporezivanja-prema-naplacenim-naknadama-tzv-naplacenoj-realizaciji/c3004/

Ako je tvrtka ušla dobrovoljno u sustav PDV a 8 .mjesec 2022. kada može izaći iz sustava pdv a?
Da li već od 01.01.2025 ili 8 mjesec 2025?
Hvala

Ako je dobrovoljno ušla u 2022., tri kalendarske godine u registru obveznika PDV-a je ispunjen pa može izaći od 01.01.2025. Ako ne izađe, ne dostavi zahtjev do 15.01.2025., smatra se da je dobrovoljno nastavila - ostala obveznik PDV-a (kao ulazak) pa neće moći ponovo izaći do 01.01.2028.

U rujnu sam prešao prag od 40.000 eura i prijavio sam se u sustav PDV-a, i u sustavu sam od 01.10.2024.g.
Sada kad je prag podignut na 60.000 eura htio bi izaći iz PDV-a, u poreznoj mi kažu da ne mogu jer sam se dobrovoljno prijavio a kažu da nisam morao. ( a ja sam mislio da moram ćim mi sjedne na račun 40 000 eura)

E sad moji primici u ovoj godini su se sastojali od cca 35000 eura noramlanih primitaka, a 6000 eura mi je sjelo na račun od jedne firme koja mi duguje još iz 2021.g. Dali sam se ja morao prijaviti u sustav PDV-a ili ne. Ako sam morao, nije mi jasno zašto sada ne mogu Van jer ipak neću preći 60.000 eura. Može li mi neko pojasniti. Dakle na račun mi je sjelo ove godine više od 40 000 eura.

U propisu je jasno navedeno: Porezni obveznici koji u 2024. godini ne ostvare isporuke veće od 60.000,00 eura mogu do 15. siječnja 2025. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave, osim ako su bili upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev tijekom 2024. godine: https://misljenja.hr/zakon-izmjenama-dopunama-zakona-porezu-na-dodanu-vrijednost/v9386/

Za ulazak u sustav PDV-a nije bitno naplaćeno već isporučeno, za pretplatnike detaljnije: https://misljenja.hr/ulazak-u-sustav-pdv-a-po-sili-zakona/c2996/