Forum

Pozdrav,

zanima me zna li itko kako riješiti problem fiskalizacije računa u tvrtki koja se bavi web trgovinom, a nema zaposlenih?
Tko je u tom slučaju u aktu o fiskalizaciji operater (osoba koja izdaje račun)?

Unaprijed zahvaljujem.

Lp,
Renata

Poštovani, ne mogu nigdje nać pravu informaciju u vezi mog upita..
Naime, obrtnik obveznik fiskalizacije je otvorio bolovanje. Ima zaposlenog jednog radnika.
Da li može obrtnik koji se nalazi na bolovanju povremeno doć u poslovni prostor i izdati fiskalizirani račun (mislim na oznaku operatera kao element računa) ili od sada nadalje-dok traje bolovanje strikno mora zaposleni radnik izdat račune?
Zanima me kako porezna i kako hzzo gledaju na to ukoliko dođe do inspekcije.

Zahvaljujem

Oznaka operatera je oznaka osobe koja ispostavlja račun. Dakle, ako je to djelatnik, tada djelatnik ima (svoju) dodijeljenu oznaku operatera.
Ako je osoba na bolovanju onda je bolesna i nije sposobna za rad. Može se postaviti pitanje kako je ta osoba radila? Ako je radila, nije nesposobna za rad. Dokaz tome je dolazak u poslovni prostor i ispostavljanje računa. (U mogućem nadzoru nije na PU da postavlja to pitanje, ali...).

Hvala puno za odgovor. Pretpostavljala sam da je tako (i logički bi bilo) samo ponekad trebam i potvrdu.

Hvala još jednom

Poštovani,

može li naplatiti fiskalni račun netko tko nije zaposlenik poslovnog subjekta? Pronašla sam mišljenje na stranicama Porezne Uprave gdje navode kako može naplatiti/fiskalizirati račun djelatnik koji nije u radnom odnosu tvrtke, tada se ne navodi njegov OIB na računu nego OIB obveznika fiskalizacije te je samo u Internom aktu potrebno navesti OIB osobe koja izdaje račune.

lp

Propisano je da se oznaka operatera povezuje s osobnim identifikacijskim brojem osobe koja je izvršila naplatu putem programskog rješenja za fiskalizaciju obveznika fiskalizacije.
Jednako tako jasno je propisana iznimka, tj. u kojem se slučaju kao osobni identifikacijski broj (OIB) operatera može dostaviti osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika fiskalizacije.
Detaljnije u bazi znanja „Porezni sustav - Fiskalizacija“: https://misljenja.hr/oznaka-operatera/c1913/

Dana su i objavljena mišljenja MF kao npr.: https://misljenja.hr/obavljanje-poslova-za-neprofitnu-pravnu-osobu-trgovacko-drustvo-sukladno-zakonu/m2807/ u kojem je jasno navedeno: „U slučaju kada se iz opravdanih razloga ne može dostaviti OIB operatera, zakonodavac je predvidio da se kao OIB operatera dostavlja podatak o OIB-u obveznika fiskalizacije. Na navedeni način će se postupati kada račune izdaje primjerice osoba koja nije zaposlenik obveznika fiskalizacije. Analizom prikupljenih podataka Porezna uprava procjenjivat će realnost tako dostavljenih podataka.“ ili : https://misljenja.hr/operater-na-naplatnom-uredjaju-smislu-zakona-fiskalizaciji-prometu-gotovinom/m2639/ iz kojega citiramo: „U slučajevima kada iz opravdanih razloga ne može dostaviti OIB operatera (primjerice: kod obrtnika koji samostalno rade, kod samo-naplatnih blagajni) zakonodavac je predvidio da se kao OIB operatera dostavlja podatak o OIB-u obveznika fiskalizacije. Na isti način će se postupati i kod svih slučajeva kada račune izdaje osoba koja nije zaposlenik obveznika fiskalizacije.
Prema svemu navedenom, djelatnica koja nije ujedno i u radnom odnosu u predmetnom trgovačkom društvu se neće navoditi na računu kao operater na naplatnom uređaju, nego će se navesti OIB obveznika fiskalizacije, trgovačkog društva. Međutim, u internom aktu je potrebno jasno navesti OIB osobe koja izdaje račune a nije u radnom odnosu u tom trgovačkom društvu.“.
Prema navedenim mišljenjima:
1. U internom aktu je potrebno jasno navesti OIB osobe koja izdaje račune a nije u radnom odnosu kod obveznika fiskalizacije.
2. Kao OIB operatera dostavlja se podatak o OIB-u obveznika fiskalizacije.

Mi smo malo konzervativniji i smatramo da je ipak potreban oprez. Ne želimo sporiti oko navedenog u danim mišljenjima, ali osobno bi postupili drugačije i naveli kao oznaku operatera (oznaku osobe koja je izvršila naplatu) s osobnim identifikacijskim brojem te osobe bez obzira radi li se o djelatniku ili ne.
Oprezni smo jer Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom nigdje ne spominje djelatnika, radnika, zaposlenika i sl. već samo osobu koja je izvršila naplatu. Iznimka je jasno propisana za djelatnosti, a ne za osobe.

S druge strane potreban je oprez kod takvog izdavanja računa i u slučaju Državnog inspektorata - inspektora rada.

U redu, možemo li onda prijaviti tu osobu na dodatan rad (već je zaposlena kod drugog poslodavca u punom radnom vremenu) samo radi fiskalizacije? Ako da, koliko dnevno smije raditi kao dodatan rad? Trebali se paziti godišnji dohodak, tj. koliko će na ovakav način uprihoditi ukupno, jer ipak bi tada bila zaposlena kod dva poslodavca?

Zagorjeumalom, to više nije pitanje za ovaj forum, to je pitanje za pravnu struku.

Zakon o radu predviđa mogućnost pod određenim okolnostima da radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca. Kako je to uređeno Zakonom o radu može se vidjeti u bazi znanja „Plaće i ostale naknade“ Dodatan rad radnika“ na poveznici: https://misljenja.hr/zasnivanje-radnog-odnosa-prema-zakonu-o-radu/c3204/#Dodatan%20rad%20radnika

Na pitanje treba li se paziti godišnji dohodak, tj. koliko će na ovakav način uprihoditi ukupno, jer ipak bi tada bila zaposlena kod dva poslodavca?
Jedini ispravan odgovor je da radnika za rad treba primjereno platiti.