Forum

Ako se roba koja je kupljena u trećoj zemlji (Kina, SAD i sl.) uvozi na područje EU, ta roba podliježe postupku carinjenja na području EU, to ne bi trebalo imati nikakve veze s carinama u SAD-u.
Vezano za carinjenje robe u RH/EU i carinski postupak treba se obratiti carinarnici.

Dalje vezano za PDV, poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima koja se uvećava za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a. Detaljnije: https://misljenja.hr/porezna-osnovica-kod-uvoza-dobara-u-eu-i-obraunsko-plaanje-pdv-a-pri-uvozu/c2829/

O postupanju pri oporezivanju PDV-om isporuke dobara koja se prevoze ili otpremaju može se pročitati na poveznici: https://misljenja.hr/isporuka-dobara-koja-se-prevoze-ili-otpremaju/c1888/

O oporezivanju PDV-om usluge prijevoza dobara može se pročitati na poveznici: https://misljenja.hr/usluge-prijevoza/c1906/

Obavijest o posebnosti u e-trgovini, PDV-u i carinjenju pri uvozu pošiljki male vrijednosti od 1. srpnja 2021. može se vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/e-trgovina-pdv-carinjenje-pri-uvozu-posiljki-male-vrijednosti-od-1-srpnja-2021/v6765/

Na pitanje: da li bi direktor firme u Hrvatskoj mogao kao fizička osoba ili preko firme, te proizvode proslijediti krajnjim kupcima u Europi bez dodatnih pravnih ili poreznih komplikacija? Direktor firme (jedini zaposlenik) izvrši pakiranje i dostavu krajnjem kupcu (preko dostavne službe).
Proizvode ne bi prodavala, niti bi išta išlo kroz firmu u RH osim usluge slanja (logistika).
Krajnji kupci u EU tako ne bi plaćali dodatne carine jer bi roba već bila ocarinjena kad je ušla u EU?

Ako je riječ o direktoru pravne osobe, onda ne govorimo o postupanju fizičke osobe direktora već te pravne osobe. Da, pravna osoba može obavljati poslove logistike, pakiranja i dostave krajnjem kupcu (samostalno ili preko dostavne službe) za druge pravne ili fizičke osobe.

Ako fizička osoba proizvode prosljeđuje krajnjim kupcima u Europi, onda ta fizička osoba obavlja djelatnost za nekoga čija se roba prosljeđuje. To može jednokratno ili povremeno obaviti temeljem ugovora o djelu (uz dohodak iz tuzemstva ili inozemstva). Ako pak ta fizička osoba to obavlja redovito, onda je to obavljanje djelatnosti koja se treba registrirati, a već postoji firma u RH u kojoj je direktor…

I treće pitanje: Proizvode ne bi prodavala, niti bi išta išlo kroz firmu u RH osim usluge slanja (logistika). Krajnji kupci u EU tako ne bi plaćali dodatne carine jer bi roba već bila ocarinjena kad je ušla u EU?
Usluga slanja (logistika) je usluga. Za tu se uslugu ispostavlja faktura primatelju usluge. Ako je roba već ocarinjena kad je ušla u EU, onda nema dodatnog carinjenja na području EU neovisno tko tu robu prodaje ili samo dostavlja kupcima.

O pravnim postupanjima ili mogućim komplikacijama ne možemo dati odgovor.

Trenutno u SAD-u postoje visoki uvozni troškovi (tarife) za proizvode iz Kine. Firma iz SAD-a s kojom surađuje firma iz Hrvatske (digitalni marketing) je pokrenula prodaju njihovog novog proizvoda i već imaju određene narudžbe u Europi. No, primijetili su da osim uvoznih troškova, značajan izdatak predstavlja i dostava krajnjem kupcu.

Kada bi firma iz Amerike platila narudžbu npr. 50 komada tog proizvoda direktno Kini, uključujući carinu i sve vezano uz uvoz, i da se ti proizvodi pošalju u Hrvatsku — da li bi direktor firme u Hrvatskoj mogao kao fizička osoba ili preko firme, te proizvode proslijediti krajnjim kupcima u Europi bez dodatnih pravnih ili poreznih komplikacija?

Dakle, plan bi bio:

- Američka firma plati robu i sve troškove dostave do firme u Hrvatskoj
- Direktor firme (jedini zaposlenik) izvrši pakiranje i dostavu krajnjem kupcu (preko dostavne službe)
- Hrvatska firma američkoj izda račun kao freelancer za tu uslugu (npr. po satu ili paketu)

Proizvode ne bi prodavala, niti bi išta išlo kroz firmu u RH osim usluge slanja (logistika).

Krajnji kupci u EU tako ne bi plaćali dodatne carine jer bi roba već bila ocarinjena kad je ušla u EU?

Mala nadopuna možda bi nekima moglo pomoći jer je u tzv. "stručnim" literaturama ovo često pogrešno prikazano:
1. konto pretporeza i obveze za PDV po uvozu (140X/240X) knjiže samo poduzetnici kojima je dopušteno obračunsko plaćanje PDV-a po uvozu, takvi su rijetki
2. većina, koja plaća PDV pri uvozu uz novčani tijek knjiži pretporez po uvozu na konto 140X - pretporez po uvozu s protustavkom obveze prema carinarnici (246, 247... ovisno o kontnom planu) NE 240X!

Račun špeditera je najjednostavnije proknjižiti:
- obveza prema dobavljaču (špediter) potražno ukupno po tom računu i naknada i prolazne stavke
- naknada špeditera, carina, takse i sl. dugovno na račun robe (npr. rn. 660) jer se radi o zavisnom trošku
- pretporez po naknadi špeditera na račun pretporeza dugovno, jednako kao i pretporez po uvozu (rn. 140 analitički) ako se ima pravo na odbitak pretporeza.
Pretporez po uvozu se priznaje u obračunskom razdoblju u kojem je bio uvoz (datum JCD-a), odnosno kada su ispunjeni uvjeti iz čl. 132. Pravilnika o PDV-u.
Kako nešto riješiti kroz određeno programsko rješenje, to treba pitati dobavljača konkretnog programskog rješenja.

Poštovani,
Po prvi put imam uvoz pa se ne snalazim s tim.
Zanima me kako proknjižiti špediterski račun koji na sebi ima iskazan trošak špeditera i PDV na ocarinjenu robu kao prolaznu stavku. Uz to naravno imamo i račun od ino dobavljača i JCD. Račun od ino dobavljača je izdan 22.02.16. a carina i trošak špeditera je u jednom iznosu plaćen 02.03.16. špediteru. Da li u URA redovni računi knjižim sve (trošak špeditera i PDV na robu) a u URA uvoz knjižim samo ino dobavljača i robu? Kada ustvari imam pravo na pretporez, da li u 2. mjesecu ili u 3. mjesecu?
Unaprijed hvala,