Forum

Čl. 62., st. 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisuje da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak i da se zaokružuje naviše do sljedećeg cijelog broja.

Ako mi je postotak podjele pretporeza po ulaznim računima (imamo dio oporezivih a dio neoporezivih usluga) ispao 10,33% da li ga matematički zaokružujem na 10% s obzirom da sam u jednom članku pročitala da se zaokružuje najviše do slijedećeg cijelog broja.

Proračunski korisnik koje je upisano u registar obveznika PDV-a ima pravo odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost proračunskog korisnika zbog koje je i ušao u sustav PDV-a.
Ako proračunski korisnik, primi račun u kojem su sadržane i usluge ili dobra za koje ne ostvaruju pravo na odbitak pretporeza, (oporezivi prometi i ne oporezivi prometi) iznos pretporeza koji se može odbiti izračunava se kao razmjerni dio sukladno navedenoj formuli:
a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona,
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga.

Proračunski smo korisnici i obveznici PDV-a i do sada nismo uzimali u obzir pretporez već smo u obrascima iskazivali samo obvezu poreza obračunatog temeljem djelatnosti najma. Na temelju kojih računa i na koji način ostvarujemo pravo na odbitak pretporeza odnosno ostvarujemo li pravo na odbitak cjelokupnog pretporeza ili korištenjem formule kao razmjerni dio.