Forum

Da, ako su zadovoljeni propisani uvjeti.

Sheldon hvala.
Dakle kreće iz Zagreba
Zagreb -Dicmo 399 km
Dicmo -Zagreb 399 km
i to je to.
Sa svim prilozima i opisom službenog puta.
Ispravan putni nalog ?

Put od mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta do mjesta rada je trošak prijevoza na posao i s posla.
Na službeni put se radnik može uputiti i iz mjesta u kojemu je mjesto rada i iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta, uvažavajući uvjet 30km.
Znači Villa, odgovor ovisi o tome kako i od kuda će krenuti na službeni put te gdje mu je određeno mjesto rada neovisno od sjedišta (možda ZG).
Na kartama je udaljenost od Kaštela do Dicma 29 km, ne kažem da je toliko... Pripazite na stvarnu udaljenost.

Molim vas savjet.
Sjedište tvrtke je u Kaštelima.
Direktor ima boravište u Zagrebu.
Ugovoren je posao u Dicmu. .
Kako pisati putni nalog.
Da li može krenuti iz Zagreba ili se put računa od sjedišta firme.
(znam da je do 30 km loko , a poviše putni nalog)

Hvala unaprijed

Hvala vam!

Dora, možda traje. Možda je uz put popio kavicu, prošetao rivom... Samo putovanje, boravak u mjestu na koje je radnik poslan i sl. ne ulazi u radno vrijeme.
Ili možda ako je na tom putu obavljao posao koji je trajao dulje od radnog vremena (nebitno je li puno ili nepuno radno vrijeme) treba obračunati prekovremeni rad. Npr. obavljao je servis i iz radnog naloga je vidljivo da je popravak trajao dulje od radnog vremena.

Hvala vam na odgovoru!
imam još jedan primjer pa ako možete pomoći?
Radnik na pola radnog vremena je na putu 13 sati (jedan dan sl. puta). U evidenciji radnog vremena piše da je taj dan radio 4 sata. Što s preostalim satima provednima na putu ukoliko znamo da samo putovanje (vožnja) ne traje preostalih 9 sati?
Obračunati dnevnicu? Računati prekovremene sate? Ili što?

Porezni propisi ne određuju puno ili nepuno radno vrijeme već samo da se neoporezivo može isplatiti radniku do propisanog iznosa.
Radnik je u radnom odnosu i na puno i na nepuno radno vrijeme.
Radnik prijavljen na pola radnog vremena može provesti na službenom putu npr. 3 dana i dobiti 3 pune neoporezive dnevnice neovisno o evidenciji radnog vremena.

Imam problem s radnikom prijavljenim na nepuno radno vrijeme i isplatom dnevnice. Postoji tumačenje da prijava na HZMO nema veze s isplatom dnevnice, te da takvom radniku pripada dnevnica u punom iznosu kao i onome koji je zaposlen na puno radno vrijeme (pola dnevnice za trajanje puta 8-12 sati i puna za trajanje preko 12 sati)
Moje pitanje je da li radnik prijavljen na pola radnog vremena može provesti na službenom putu npr. 3 dana, dobiti 3 pune dnevnice, a da mu u evidenciji radnog vremena za vrijeme trajanja sl.puta stoji da je radio po 4 sata?
Gdje se eventualno može pročitati više o tome?
Hvala vam!

Hvala Vam.

Naravno da možete do propisanih neoporezivih iznosa.

Je li mi našem djelatniku možemo neoporezivo isplatiti dnevnicu s obzirom da ga je poslodavac poslao na službeni put, bez obzira što je sve troškove snosio poslovni partner i kao dokaz priložit mail od poslovnog partnera i fotokopirat račune od poslovnog partnera da imamo što više dokaza da je kolega bio na putu?

O obvezi isplate dnevnice vidjeti odgovor niže.
Putni nalog se uobičajeno sastoji od dva dijela:
1. kojim se radnika upućuje na službeni put
2. obračun.
Ako nema obračuna, 2. dio se ne popunjava.
O Obrascu JOPPD vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/forum/place-i-ostale-naknade/obrazac-joppd/popunjavanje-obrasca/putni-nalog/

Poštovani,

naš kolega je išao na poslovni put s našim poslovnim partnerom. Poslovni partner je platio sve troškove (hotel, cestarine itd.)
Nas zanima je li mi moramo isplatit dnevnicu našem djelatniku i što moramo sve priložit kao dokaz o službenom putu s obzirom da troškovi nisu teretili našu firmu?

Hvala.

Da, o tome je pisano u bazi znanja "Plaće i ostali dohotci": https://misljenja.hr/place/uvjeti-pod-kojima-se-dnevnice-za-sluzbena-putovanja-mogu-isplatiti-neoporezivo/2871/
uz napomenu da osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja također trebaju biti obvezno osigurane po toj osnovi.

Obrtniku dohodašu se može isplatiti neoporezivo do propisanih iznosa neovisno ostvaruje li dohodak od nesamostalnog rada kod drugog poslodavca.
Obrtniku dobitašu se može isplatiti neoporezivo do propisanih iznosa samo ako mu se obračunava poduzetnička plaća koja se knjiži na trošak.

Da li bi to značilo da vlasnik obrta "dobitaša" nema pravo na neoporezivu isplatu putnih naloga,
a obrta "dohodaša" ima (plaća godišnji doprinos za drugi dohodak)?

Ako vlasnik obrta ne radi u obrtu već je zaposlen i osiguran po drugoj osnovi nema pravo na neoporezive isplate dnevnica i sl.

Da kaja ako je i osiguran u obrtu po toj osnovi. U ovom slučaju vlasnik obrta je zaposlen drugdje pa ja mislim da nema pravo na neoporezive isplate za službeni put, zar ne?

Ukoliko je putni nalog ispostavljen za službeni put obavljen u poslovne svrhe, nema nikakve zapreke da si Obrtnik dobitaš i isplati taj putni nalog - jednako kao i Obrtniku dohodašu. Razlika je u šiframa kod ispostavljanja JOPPD-a.

Kako se tretira isplata putnih naloga vlasniku obrta (koji je zaposlenik druge tvrtke),
a obrt je u sistemu oporezivanja porezom na dobit.
Lp

Hvala na pomoći.

Ugovorom o radu radnik se obvezao raditi, a poslodavac mu je za to obvezan isplatiti plaću. Nije na radniku da osigura posao kako bi radio puno radno vrijeme, to je na poslodavcu.

Hvala na pomoći.
Teško mi je unaprijed odrediti koliko će biti u kamionu, a koliko u skladištu da bi se to moglo ugovoriti. Nekad je u kamionu 9 sati, a nekad samo 3. Mogu to pratiti jedino evidencijom radnog vremena i na kraju mjeseca zbrojiti.
U ugovoru o radu mu piše da je skladištar-vozač i da podliježe zakonu o mobilnim radnicima kojima je radni tjedan 48 sati.
Nekada se dogodi da cijeli tjedan nije u kamionu. Tada radi 40 sati tjedno. Nikada nije prešao 48 sati tjedno u kamionu.
Po tome ispada da radi manje od ugovorenog?

Ugovorom o radu ili aneksom tog ugovora bi trebalo definirati koliko će radnik vremena provesti na kojem poslu. Tu se satnicu unaprijed određuje i to mogu odrediti samo poslodavac i radnik. Zato se i zove ugovor.
Obračun se može obavljati i na temelju evidencije o radnom vremenu iz koje treba biti vidljivo koliko je vremena radnik proveo jednom, a koliko na drugom poslu. Ugovorom je nešto ugovoreno i to je redovan rad, a iz evidencije je vidljivo što je ostvareno, odnosno je li i koliko ostvareno prekovremenih sati za koji rad.

Taj radnik nije samo vozač, nego i skladištar. Prema zakonu o mobilnim radnicima tjedan je 48 sati. S obzirom da on nije samo vozač ne znam kamo ga svrstati. Ako mu je tjedan 40 sati onda ima prekovremene, a ako mu je 48 sati nema prekovremene. Molim vas savjet kako to ispravno urediti u ugovoru o radu i evidenciji radnog vremena.

Obračun prekovremenih sati rada i isplata dnevnice nemaju ništa zajedničko.
Ako radnik radi prekovremeno treba obračunati plaću za prekovremeni rad.

Imam radnika koji radi dio radnog vremena kao vozač kamiona, a dio kao skladištar. Radi 40 sati tjedno. U kamionu provede pola radnog vremena od ukupnog fonda sati mjesečno. Za taj dio se obračunava beneficirani staž.
Svaki puta kada u kamionu pređe 8 sati dobije dnevnicu. On tvrdi da za te sate preko 8 sati mora dobiti i plaćene prekovremene.
Šta vi mislite o tome?

Hvala.

Zagreb, pa odgovorio je: Neoporeziva se dnevnica može isplatiti neovisno o tome da li je radnik upućen na službeni put radne ili neradne dane u vrijeme turističke sezone ili izvan turističke sezone.
Pitanje je samo jeste li vi sigurni da se radi o službenom putu preko vikenda ili je to neka dodatna nagrada za tog djelatnika, možda direktora i vlasnika? U tom je slučaju to primitak u naravi.

Da ili ne ili niste sigurni.

Naš odgovor je niže, kod odgovora se pretpostavlja da je radnik upućen na službeni put "radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca" onoliko dana koliko je potrebno da se taj posao obavi.

Po mom mišljenju je da on ima pravo na punu dnevnicu od 170,00 kn za 9 dana.
15.06.2017. polazak u 8,00h
24.06.2017. povratak u 20,00 h
ali neki mi govore da je sumnjivo jer je bio u turističkom mjestu......

Ok, ali smještaj hotela, jer nije radio dane kad su praznici i nedjelja nego se odmarao u tom turističkom mjestu i zanima nas je li to prekršaj kad bi mu isplatili za sve dane dnevnicu i trošak hotela , jer firmi je jeftinije da je ostao dolje nego da se svako malo vraćao za Zagreb i išao dolje.
Ne želim da imamo problem s PU......

O obvezi isplate dnevnice, odnosno pravu radnika na dnevnicu može se vidjeti u odgovoru niže (Dax Sri, 14.12.2016 u 12:03h).

Da bi se dnevnica mogla isplatiti u neoporezivom iznosu treba postupiti prema propisima kojima se oporezuje dohodak (Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak).
Službenim putovanjem u tuzemstvu smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu su naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara.

Neoporeziva se dnevnica može isplatiti neovisno o tome da li je radnik upućen na službeni put radne ili neradne dane u vrijeme turističke sezone ili izvan turističke sezone.

Vidjeti:
https://misljenja.hr/porezi/primici-koji-se-ne-smatraju-dohotkom-i-na-koje-se-ne-placa-porez-na-dohodak/2943/
https://misljenja.hr/porezi/sluzbeni-put-rad-na-terenu-i-pomorski-dodatak/3027/

Pozdrav,
kolega je poslan na put i morao je obići poslovnice od Šibenika do Omiša, spavao je u Primoštenu. Na put je krenuo 15.06. a vratio se 24.06. što znači 9 noćenja i nas sad zanima je li mu mi moramo isplatit sve dnevnice s obzirom da nije radio kad su bili praznici (15.06. i 22.06.) i nedjelju 18.06.2017. i račun hotela koji glasi na 9 noćenja ili mu isplatit samo dane koje je radio, a ostatak je plaća u naravi jer ipak je sezona a Primošten je turističko mjesto.
Molimo pomoć.........
Unaprijed se zahvaljujem.

Bilo mi je važno da znam je li se računa noćenje?
Hvala Vam.

Prvo treba odrediti na temelju kojeg izvora prava radnik ima pravo na dnevnicu i sl. Obračun se obavlja na temelju tog izvora prava (Kolektivni ugovor, Pravilnik o radu, odluka i sl.).

Što se tiče mogućnosti neoporezivog iznosa, taj je radnik na putu proveo 26 sati i može mu se neoporezivo isplati 170,00 kn.

Ako radnik ide iz npr.Zagreba za Split i krenuo je u 16h a stigao u 20h i ujutro u 8h je počeo obilazak poslovnica i završio s poslom u Splitu u 14, krenuo za Zg i stigao u 18 h, je li ispravno ako mu se obračuna na ovaj način:
- Polazak: 16,00 h
- Dolazak: 20,00 h što daje ukupno 4 sata
- Prekid: od 20,00h do 08,00h
Radno vrijeme: 08,00h - 14,00h i dolazak u Zg u 18h što daje ukupno taj dan 10 h
Sveukupno sati za oba dana: 14h i isplata PUNE DNEVNICE ili za prvi dan će dobiti 0,00kn (za 4h), a za drugi dan 85,00kn(za 10h)
Unaprijde se zahvaljujem.

Svaki dan vozim kombi od firme 130 km u jednom pravcu. Ujutro u 6.00 utuvarim materijal i pokupim ostale iz ekipe i na odredištu smo u7.45. Radimo do 15.00 pa idemo za zagreb. U zagrebu smo u 16.30. istovarimo kombi i gotovi smo u 17.00.
Zanima me koje sate mi je dužan platiti i dali imam pravo na neku vrstu dnevnice?
Nisam profesionalni vozač.

Radniku koji je zaposlen na nepuno radno vrijeme se može neoporezivo isplatiti pola dnevnice samo ako je na putu proveo od 8 do 12 sati, odnosno puna dnevnica ako je na putu proveo više od 12 sati. Dakle, porezni propis je jednak za sve porezne obveznike neovisno o prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Imam pitanje vezano za službeni put djelatnika zaposlenom na pola radnog vremena. Da li mu se obračunava dnevnica kao da je zaposlen na puno radno vrijeme ( ako je na putu između 8 i 12 sati pola dnevnice a preko 12 sati puna dnevnica)?

Smatram da je agencija za smještaj trebala primijeniti poseban postupak oporezivanja marže.
Inače, na posredovanja ili provizije (osim iz čl. 49.) primjenjuje se čl. 17., st. 1. Zakona o PDV-u; prema primatelju, pa se primljena usluga za proviziju prikazuje u PDV obrascu i u PDV-S obrascu.
JOPPD po isplati za dnevnice, bez noćenja/smještaja i prijevoza od ove godine.

Imam sljedeći problem:
u 3.mj idemo na put u Nizozemsku, rezervirali smo smještaj preko AirBnB-a i platili unaprijed privatnom karticom direktora.
Nakon uplate smo dobili dva "računa" - jedan na ime direktora i to nije "R-1" nema elemente potrebne niti VAT ID brojeve niti naš niti od agencije, a drugi je za proviziju i glasi na firmu i ima i naš i njihov VAT iskazan.
Na računu na ime direktora za smještaj je navedeno : 159 eur noćenje + 19 eur provizija = 178 eur ukupno
A ovaj "R-1" s podacima od firme je za tu istu proviziju 19 eur.
Moje pitanje je sljedeće: da li račun od 19 eur prikazujem u pdv obrascu i pdv-s kao stjecanje usluga iz EU?
A ovaj račun za smještaj ide kao prilog putnom nalogu? I obzirom da će put biti u 3.mjesecu a račun je iz 2.mjeseca, kad ide JOPPD za noćenje i dnevnice tj.putni nalog, kad se isplati gotovina direktoru ili kad?

Kao što je niže navedeno, vožnja i trajekt ne ulaze u sate rada. Osim ako se ne radi o profesionalnom vozaču.
Niti na redovnom radnom mjestu se "ne mora" raditi ugovorena satnica ako nema toliko posla pa se ne računa manjak sati rada... Na poslodavcu je da osigura posao :). A što se tiče stvarne "odsutnosti" zbog posla... da nije fer, ali za sada su tumačenja takva.

Ne znam tko tu koga, kakav je zakon, kakva su tumačenja, koje su ne/logičnosti ali tu nešto jako ne štima ili ja ne znam tumačiti po pitanju dnavnica, prekovremenih i radnih sati.

Evo mog primjera od prije tri dana kad sam poslan :
Kao osnovno u ta tri dana sam prešao više od 1400 km i pet trajekata:
1. dan - proveo sam u vožnji ili trajektu 6,5 sati a efektivnog rada 4 sata - ukupno 10,5 sati.
2. dan - proveo sam u vožnji ili trajektu 6 sati a efektivnog rada 4,5 sati - ukupno 10,5 sati i zadnji
3. dan - proveo sam u vožnji ili trajektu 10 sati a efektivnog rada 2 sata - ukupno 12 sati.

Iz ovog je jasno da bi ja trebao dobiti tri dnevnice, tu nema problema.

Što je sa radni satima i prekovremenim?

VERZIJA A
U ta tri dana na osnovi ukupnih sati sam skupio 9 sati prekovremenih.

VERZIJA B
Nema prekovremenih (imam dnevnicu) jer sam fizički za firmu morao raditi više od 8 sati dnevno.
Kako sam radio manje i to bi se trebalo računati kao manjak u obračunu sati isto kao i prekovremeni ili tu postoje DVOSTRUKA MJERILA. Iz svega ispada da sam ja u ta tri dana za firmu odradio 10,5 sati a ostalo sam se valjda odmarao.
Iz toga bi ispalo da sam još za ta tri dana dužan odraditi 13,5 sati da ispunim obavezu od 24 sata. Valjda bi to trebao obaviti subotu i nedelju u ovom tjednu. Greška, nedelju po zakonu moram odmarat. Ostajem u minusu sa 5,5 radnih sati.
Kad bi se to ponavljalo sva četiri tjedna u mjesecu ispalo bi da sam ukupno u minusu 22 sata i umjesto povišice trebao bi dobiti umanjenu plaću iako bi iz svega ispalo da sam bio radno aktivan 6 dana u tjednu sva četiri tjedna u mjesecu.

Hvala Bogu ovo mi se događa par puta godišnje ali što je sa onima koji su stalno na terenu? Bi li oni umjesto prekovremenih trebali dobijati umanjenu plaću zbog nemogućnosti pokrivanja punog radnog vremena? Ili bi trebali biti zahvalni poslodavcu da takvima daje punu plaću.

Yoda je dao odgovor 25.7.

Kao prvo da se zahvalim na pomoći...

Tako je,poslovnica je bila npr. u Puli,odnosno više od 30 km od mjesta prebivališta.

Napravila sam putne naloge i obračunala ih,međutim dal trebam i prekovremeni rad ili?

Unaprijed hvala!!

Ako je mjesto rada radnika npr. Zagreb, a radnik se upućuje u poslovnicu npr. u Puli, tada se može radnika uputiti na službeni put. Uređenje poslovnice udaljene više od 30 km, može biti i rad na terenu. Naravno, vrijeme putovanja, boravka u hotelu (noćenja i sl.) se ne računa u vrijeme rada. U vrijeme rada se uključuje stvarni rad npr. na uređenju poslovnice.

Martaa radili su od 8 do 23 što je 15 sati.
Obrati pozornost na čl.65 st.3 Zakona o radu
"Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno."
i naravno paziti na dnevni odmor od 12 sati i tjedni od 24 sata.
Ok, vrijeme provedeno na putu ne ulazi u radno vrijeme. Dakle ako su za taj tjedan ispunili puno radno vrijeme od 40 sati, ostaje 10 sati za prekovremeno i 5 sati za put.
Samo malo, sad sam ponovo pročitala poruku. Uređivali su POSLOVNI PROSTOR? Ako je taj poslovni prostor od firme, nema osnove za putni nalog. Unutar Hrvatske odredište putovanja mora biti udaljeno 30 kilometara od mjesta prebivališta ili mjesta rada.

Pa ako druge dane te osobe neće biti slobodne, onda su radile prekovremeno. Prekovremeni rad i rad nedjeljom treba obračunati i isplatiti.

Nema nikakve preraspodjele, radno vrijeme je od ponedjeljka do petka, 8 sati dnevno.

Imali smo dvije subote u 7 mjesecu gdje su djelatnici bili na uređenju poslovnog prostora u vremenu od 08.00 do 23.00 sata.

Taj dan su imali dnevnicu,ali dali im je dužan isplatiti i prekovremene jer to nije njihovo redovno radno vrijeme ili ?

Dobila sam i ovo mišljenje:

...ako je radno vrijeme organizirano od ponedjeljka do petka,
a radnik iznimno ide na službeni put vikendom onda je to službeni put.
Drugo je ako je rad organiziran za vrijeme vikenda onda su to prekovremeni...

Ovisno, o preraspodjeli radnog vremena i sl. Ako se radi prekovremeno, onda tako treba obračunati i isplatiti plaću.

Poštovani,
zanima da li ako djelatnik ide vikendom na službeni put ima pravo na prekovremene jer to nije njegovo redovno radno vrijeme ili samo na dnevnicu?

Unaprijed zahvalna!

rintintina, citat je iz odgovora za službeni put.
Rad servisera koji servisira brodske motore na terenu je zasigurno rad na terenu za koji se može (ili mora) isplatiti terenski dodatak uz zadovoljavanje uvjeta (čl. 13., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).
Ako servis potraje dulje od radnog vremena tog radnika obvezni ste obračunati i isplatiti radniku plaću za prekovremeni rad. Naravno, u ta 3 dana treba odrediti koliko je trajao stvaran rad servisera, zasigurno nije radio bez prestanka. Njegovo noćenje, odmor i sl. ne "ulazi" u radno vrijeme zar ne.

Čudi me ovaj odgovor, odnosno dio :"zaista rijetke situacije"
Kod nas je to redovito. Imamo 10 zaposlenih na radnom jestu servisera brodskih motora koji su puno na putu. Njihov rad ne prestaje u 16:00, nego nekada i nekoliko sati kasnije. Svaki sat nakon 16:00 je prekovremeni i tako plaćen. Znam da je i u drugim firmama iz iste branše tako.
Nastavno na to: razlika između terenskog rada i službenog puta na kojem se obavlja npr. popravak nečega koji traje 3 dana - postoji li razlika i što je jedno a što drugo?
Hvala unaprijed za odgovor.

Kikica, u pravu si, ali postoje zaista rijetke situacije kada se i na službenom putu može ostvariti prekovremeni rad. Npr. ako je djelatnik upućen na sastanak i taj sastanak potraje dulje od dnevnog radnog vremena (npr. 8 sati). Tada se samo to vrijeme provedeno na sastanku, npr. onoliko koliko je više od tih 8 sati smatra prekovremenim radom.
Treba napomenuti da se odlazak, dolazak sa službenog puta i sam boravak na službenom putu, osim stvarnog-konkretnog rada na službenom putu ne smatra radom.

Koliko ja znam kod službenog puta nema prekovremenog rada. Ako se radnik upućuje na rad na terenu, obračunava se terenski dodatak i mogući sati prekovremenog rada. Zar ne?

Poštovani,

znam da nisam na dobroj temi, ali ću vam svejedno postaviti pitanje. Zanima me što je s prekovremenim satima kada je radnik na službenom putu više dana. Imamo slučaj u kojem je radnik bio na službenom putu od 20.04. od 08.00 do 22.04. do 19.30. Ima pravo na dnevnicu,ali što je s prekovremenim satima, da li mu se obračunavaju ili ne? Radnik je zaposlen na nepuno radno vrijeme. Molim Vas za odgovor, jer nikako da dobijemo neki konkretni.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 93/14.) je propisano u čl. 172. da su izuzeti od ovrhe "naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada". Dakle, točno je da se isplata po putnim nalozima (do visine neoporezivih iznosa) može izvršiti na zaštićeni račun zaposlenika. Isplata u gotovini je također i dalje dopuštena.

Je li točno da se isplata po putnim nalozima može izvršiti i na zaštićeni račun zaposleniku? Ja sam se raspitivao prije nekog vremena pa mi je rečeno da se isplata može izvršiti isključivo na redoviti tekući račun ili u gotovini, a nikako da nije dopušteno na zaštićeni račun. No, sada pak čujem i drukčije informacije, pa me zanima je li se možda nešto izmijenilo.