Forum

Ako je radniku nije bilo omogućeno korištenje godišnjeg odmora u 2023., neiskorišteni dio godišnjeg odmora se mogao prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2024.
Jednako, godišnji odmor koji nije iskorišten u 2023. godini, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust ili dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju može se iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja 2024. godine.
Samo ako se zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju godišnji odmor nije mogao iskoristiti ili ako korištenje GO poslodavac nije omogućio do 30. lipnja 2024., radnik ima pravo taj GO iskoristiti do kraja 2025. godine ili godine u kojoj se vratio na rad.

Radnik se nakon dopusta radi njege djeteta vraća raditi na pola radnog vremena. Prvo će iskoristiti godišnji odmor za prošlu godinu. Da li to znači da će mu za taj mjesec dana godišnjeg biti isplaćena polovica plaće?

Koni, nema polovice plaće, naknada za godišnji odmor se radnici treba isplatiti najmanje u visini njene prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Taj njen prosjek isplaćenih plaća u posljednja tri mjeseca utvrđuje se od bruto plaće isplaćene za redoviti rad.
Ako radnica u posljednja tri mjeseca nije primila plaću (npr. primala je naknadu plaće), naknadu treba utvrditi u odnosu na plaću koju bi ta radnica ostvarila da je radila.

Da li radnik kojem radni odnos prestaje iza 1. srpnja ima pravo na puni ili razmjerni godišnji za 2025. godinu?

Prema ZOR-u pravo na puni godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini se ne može ostvariti u toj tekućoj godini ako radniku radni odnos prestaje ili će prestati prije 15. prosinca ili na dan15. prosinca, a iznimka je propisana za radnika koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana. Detaljnije u BZ na poveznici https://misljenja.hr/godisnji-odmor-placeni-dopust-sukladno-zakonu-radu/c3136/
Naša novost s mišljenjima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike može se vidjeti na poveznici: https://misljenja.hr/godisnji-odmor-neiskoristeni-dio-godisnjeg-odmora/v1813/

Poštovani,

molim pomoć u tumačenju evidencije godišnjeg odmora u sljedećoj situaciji:

Zaposlenik je prijavljen na puno radno vrijeme (40 sati tjedno), s neravnomjernim rasporedom radnog vremena, i to:
– radi od utorka do petka po 10 sati dnevno,
– subota, nedjelja i ponedjeljak su mu redovni slobodni dani.

Pitanje je:
kako se pravilno evidentira godišnji odmor u ovom slučaju?

Konkretno:
– piše li se godišnji odmor samo za dane kada je zaposlenik prema rasporedu trebao raditi (utorak–petak),
– ili se godišnji evidentira i za ponedjeljak, iako je to redovni slobodan dan?
Također me zanima:
– vodi li se godišnji odmor isključivo u danima prema rasporedu rada, neovisno o tome što pojedini radni dan traje 10 sati.
Unaprijed zahvaljujem na pojašnjenju i iskustvima iz prakse.

Zakonom o radu je propisano, uz iznimke, da se neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Ponedjeljak nije zakonom određen neradni dan.
Iako Zakon o radu određuje da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, vezano za GO Zakon o radu ne razlikuje puno od nepunog radnog vremena. Zakon o radu vezano za GO poznaje samo trajanje radnog odnosa u smislu punog GO ili razmjernog dijela.
Znači strogo gledajući ZOR, bitni su samo zakonom određeni neradni dani i trajanje radnog odnosa, a nije bitan raspored radnog vremena niti puno - nepuno radno vrijeme.
Tako propisuje ZOR. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom, odlukom ili ugovorom o radu može biti određeno povoljnije za radnika. Npr. ako nije nečim drugim određeno, većini radnika je određeno da rade 40 sati tjedno i ti radnici ne rade subotom. Njima poslodavac ima pravo u dane godišnjeg odmora uračunavati i subote.
Tako mi postupamo. Mislim da ovaj forum ne prate pravnici, a bi bilo bi dobro vezano za bilo koje pitanje prava radnika čuti konkretan odgovor pravne struke.