1. PODRUČJE PRIMJENE Općenito pravila podrijetla robe možemo podijeliti na: ==> povlašteno (preferencijalna) podrijetlo i ==> nepovlašteno (nepreferencijalna) podrijetlo, te slijedom istog i roba stječe preferencijalno ili nepreferencijalno podrijetlo.  Za razliku od preferencijalnih pravila podrijetla čija je svrha da roba koja zadovoljava ista ostvaruje preferencijalnu stopu carine pri uvozu, nepreferencijalna pravila, kao što i samo ime kaže, ne služe za primjenu preferencijalne stope već predstavljaju „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. služe za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.: * antidampinških i  kompenzacijskih carina; * uvoznih i izvoznih kvota za određene države; * embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države; * izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl. i za razne druge potrebe kao npr. označavanje „Made in..“, javnu nabavu, razna financiranja projekata i sl. Kako nepreferencijalna pravila podrijetla nisu harmonizirana¹ svaka država propisuje svoja vlastita pravila za stjecanje nepreferencijalnog podrijetla. Ujedno treba naznačiti da se nepreferencijalni dokaz o podrijetlu može zahtijevati čak i kod država s kojima EU ima sklopljen Ugovor o slobodnoj trgovini. Međutim ukoliko se za određenu pošiljku prilaže preferencijalni dokaz o podrijetlu radi primjene preferencijalne stope, a propisana je i neka ...