Forum

Kao što je niže pojašnjeno trgovačko društvo teoretski može poslovati bez zaposlenih. I u praksi je to moguće, ali samo u pojedinim slučajevima. To ne određuje registracija društva.
Osim spomenutog ZOR-a, ako fizička osoba radi i odrekne se dohotka za svoj rad nastaje porezna obveza, pa tu su onda i doprinosi i td. U ovom bi se slučaju primjenjivali međunarodni ugovori. Ali možda da na ovaj način "ne vučemo mačka za rep".

Na žalost, poduzetnik sam treba procijeniti može li se za određen posao "provući" bez zapošljavanja ili ne ovisno o poslu i obimu posla koji će obavljati. Najbolje saznanje o tome ima on sam. Kada se posao bude obavljao dulje vrijeme, o tome će postojati isprave i dokumentacija pa ispravnu procjenu treba donijeti što ranije.

Osnivanje podružnice ne rješava taj problem ipak se radi o tuzemnom društvu, ali u tom slučaju primjenjuju se porezni propisi države u kojoj se osnuje podružnica.

Znam da ovdje nema konkretnog odgovora, ali nadam se da će iznijeto biti korisne smjernice za postupanje kako Vama tako i ostalima koji će ovo čitati za što ispravniju procjenu i donošenje odluke.

Hvala na odogovoru-Admin-1 ,međutim ovdje je tvrtka registrirana kao "Nespecijalizirana trgovina na veliko"- ( znači kao nešto opće) da li za tu vrstu djalatnosti treba zaposlena osoba,koja kažem prema izlaznim računama radi održavanje i ugrađivanje industrijskih vrata?
I još jedno pitanje, da li možda bilo bolje da u Njemačkoj prijavi neku hrvatsku podružnicu,gdje drži taj materijal i obavlja usluge, pošto u HR nije prijavljen? Da li tamo u Njemačkoj treba onda izvaditi njemački PDV-ID kao hrvatska podružnica,pa mi možda onda na taj način mogao to obavljati ,što sad obavlja?

Točno je da društvo prema Zakonu o trgovačkim društvima ne mora imati zaposlenu osobu kako bi poslovalo. Međutim, ako se obavljaju poslovi iz radnog odnosa, onda treba s tom osobom koja obavlja te poslove sklopiti ugovor o radu. To ne uređuje Zakon o trgovačkim društvima, već Zakon o radu. Prema Zakonu o radu, može se sklopiti ugovor o radu na puno ali i na nepuno radno vrijeme.
Za povremene poslove koji nisu iz osnovne ili redovne djelatnosti poslodavca, može se sklopiti ugovor o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima.

Logika je da se nameće pitanje tko radi i tko je obavio konkretan posao? U praksi, na poslove koji po svojoj naravi ne iziskuju kontinuitet u radu kao npr. za povremeno sklapanje ugovora, potpisivanje financijskih izvještaja, donošenje odluka i sl. nadzor ima razumijevanja. No, sama logika nalaže da društvo ne može obavljati ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, restoran) ili trgovinu na malo iz maloprodajne prodavaonice bez zaposlenih pa makar sve poslove obavljao direktor.
Dakle, društvo može poslovati bez zaposlenih ali za obavljanje pojedinih poslova to jednostavno nije moguće, nije izvedivo.

U konkretnom slučaju direktor koji nije zaposlen može sklopiti određen broj ugovora kojim će se obavljati održavanje i prodaja dijelova za vrata. Održavanje može obaviti druga pravna osoba temeljem ugovora o poslovnoj suradnji, prodaja se može obaviti npr. u tranzitu pa se možda niti ne obavljaju poslovi iz radnog odnosa. Naravno, ugovora o poslovnoj suradnji, posredovanju i sl. može biti u tolikoj mjeri da je evidentno kako je za to potrebna zaposlena osoba.

Konkretnog jednoobraznog tumačenja za sve poslovne situacije nema, sve situacije treba promatrati od slučaja do slučaja, a odgovor nam vrlo često pruža i sama logika.
Sami ste postavili pitanje tko to onda radi-održavanje i prodaju dijelova i dali to može tako u RH. Pitanje je da li to tako može u Njemačkoj ili bilo gdje drugdje u EU ili se i tamo treba sagledati cijela narav posla / poslovanje društva? Pa se tek potom procjenjuje radi li se o poslu za koji je potrebno zasnovati radni odnos.

P.S. Ovaj post je premješten. Pitanja vezana za porezna postupanja molim postaviti u odgovarajuća područja i odgovarajuće teme.

Poštovani,
imam jednu situaciju,gdje dobivam razičite odgovore od por.stručnjaka.Naime,stranac-NJEMAC -EU,otvara firmu u Hrvatskoj i nije zaposlen,niti ima zaposlenih Hrvata u HR, ispostavlja izlazne račune sa svoje firme j.d.o.o. HR iz Makarske klijentima u Njemačkoj. Izlazni račune se odnose na održavanje i na prodaju dijelova za vrata- Ja nemam uvoz u RH, a nema ni zaposlenih kako sam rekla u RH. Pravni stručnjak iz RIF mi kaže da to može tako ,da se ne pita tko je to radio u Hrvatskoj, i da je to Ustavni sud davno odbacio da mora biti zaposlenih,a od RIP UP-a me je uputila na Zakon o strancima,čl.24-29 o zaposlenju stranaca, iako je čovjek iz EU-Njemačka,što mislim da opet nije to to, nego se po mom mišljenju to odnosi na 3-zemlje.Postavlja se pitanje tko to onda radi-održavanje i prodaja dijelova i dali to može tako u RH.
Jel zna netko, da li taj vlasnik iz Njemačke može prodavati robu i usluge iz HR u Njemačku bez zaposlenih, bez uvoza robe, bez prijave nekakvog skladišta u RH ili prijava skaldišta u Njemačkoj, da bi tamo bila nekakva možda podružnica iz RH..... ??_
Neznam da li to može tako u Hrvatskoj,postavlja se pitanje,tko prodaje robu i radi održavanje, a neki tvrde da to nije važno.
Molim za što više pomoći da napišem čovjeku,kako točno treba i da li se tko treba prijaviti u RH ili može to tako direkna prodaja ih Njemačke preko hrvatske firme?

A kako dokazati da se kupljeno ne koristi za privatne potrebe nego za poslovne?
Stvar je u namjeni i dokazivanju da je u poslovne svrhe, u suprotnom to je izuzimanje. Dakle, nije upitno što društvo nema ili ima zaposlenih.

@Dax, što ako tvrtka nema nikakav prostor u najmu, samo sjedište za koje postoji ugovor u najmu bez naknade?

Ako je to kupljeno za obavljanje djelatnosti tvrtke i ako se to nalazi u prostoru tvrtke (ili iznajmljenom), da to je dugotrajna materijalna imovina tvrtke. Amortizacija je trošak.
Da li tvrtka ima ili nema zaposlenih, to nema nikakve veze s nabavkom dugotrajne imovine.

Pozdrav,

da ne otvaram novu temu postaviti ću pitanja ovdje.

Tvrtka je bez zaposlenih.
Je li kupnja računala opravdan trošak?
Je li kupnja klima uređaja opravdan trošak?
Ako ne, što je opravdan trošak za tvrtku bez zaposlenih?

Hvala!

Moram priznati da nisam znala da ako je direkor i vlasnik da se to smatra izazimanjem! (40%poreza + prirez - ups!)
Ajoj koliko varijanti zbog jednog odlaska na seminar.
Za zaposlene znam: sve su troškovi koji se mogu isplatiti bez dodatnih obračuna.

Zahvaljujem na odgovorima, pomoći

Mala Niki, za zaposlene se to ne bi smatralo dohotkom (plaćom), pa bi to bili troškovi društva bez obračuna primitka u naravi (plaće) za zaposlene. (čl. 15. Zakona i čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak)
I u jednom i u drugom slučaju su to porezno priznati troškovi društva, no trošak nije jednak u oba slučaja.

Da, ali uz malu nadopunu:
ako se radi o direktoru koji nije ujedno i vlasnik (član društva) tada je to drugi dohodak kako je niže navedeno, ali ako je direktor ujedno i vlasnik (član društva) tada se to oporezuje kao izuzimanje s 40% poreza na dohodak od kapitala i prirez porezu na dohodak (ako ga ima prema mjestu prebivališta/boravišta).

Svi navedeni troškovi priznati su za ZAPOSLENE.
U ovom slučaju nema zaposlenih i da bi troškovi bili priznati prilikom isplate direktoru obračunava se drugi dohodak.
Dakle 800,00 + 150,00 + 80,00 = 1.030,00 kuna - to je neto primitak koji treba svesti na bruto drugog dohotka.

npr.za Zagreb koji ima 18% prireza trošak drugog dohotka je oko 2.100 kuna (JAKO SKUPI troškovi!)
i naravno tu je i JOPPD (da se ne zaboravi)

Dakle svi ti troškovi ako se isplačuju vlasniku tretiraju se kao drugi dohodak?

Naravno da se neće isplačivati troškovi bez pokriča i dokaza da se radi o troškovima koji su vezani uz poslovanje.
Npr. vlasnik (direktor-koji nije zaposlen u svojem doo) ide na Seminar u Split.
Za službeno putovanje koristi osobno vozilo (400km x 2,00 kn/km = 800,00 kn), plaća ulaznicu za seminar (150,00 kn), plaća troškove cestarine (80,00 kn).

Što je od troškova proezno priznati trošak i može se isplatiti vlasniku, a šta se tretira kao drugi dohodak?
Hvala

Dnevnice, 2kn/km za korištenje privatnog osobnog vozila u službene svrhe, edukacije i seminari (ulaznice za seminar) te
savjetovanja su porezno priznati troškovi i za društvo bez zaposlenih ako su u svrhu poslovanja društva. Međutim, treba biti oprezan jer će to biti JAKO SKUPI troškovi društva za osobu koja nije zaposlena u tom društvu. To je sve trošak drugog dohotka (MIO, ZDR, porez + prirez).

Telefonski troškovi i ostali materijalni troškovi poslovanja su troškovi poslovanja, porezno priznati troškovi.
https://www.misljenja.hr/forum/racunovodstvo/poduzetnicko-racunovodstvo/knjizenja/trosak-mobitela/

Ima veze i sa knjiženjem i zakonom možda nije tema svrstana u pravu rubriku

Na koji način regulirati i istaknuti radno vrijeme za doo koji posluje bez zaposlenih?

Koje sve troškove doo bez zaposlenih smije priznati neporezivo vlasniku (direktoru)?
Dnevnce? NE
2kn/km za korištenje osobnog vozila u službene svrhe?
edukacije?
seminari?
ulaznice za seminar?
savjetovanja?
telefonski troškovi? (mišljenja sam NE)