Forum

Direktor i jedini član društva donio je odluku da bi zatvorio d.o.o.
D.o.o. nema dugova prema nikome.
Direktor je dužan d.o.o. za danu pozajmicu, a jedan klijent nije podmirio račun.
U dugotrajnoj imovini ima nekoliko stvari koje nisu izamortizirane.

Može li se taj d.o.o. zatvoriti po skraćenom postupku bez likvidacije?
Koje sve korake treba poduzeti? Što napraviti sa imovinom te ovim nepodmirenim računom i pozajmicom?
Koja izvješća napraviti i u kojem roku ih treba dostaviti?
Što sa zadržanom dobiti?

Nismo do sada imali zatvaranje pa nismo sigurni u sve korake i postupke tako da unaprijed zahvaljujemo na svakoj pomoći.

Sve se odluke i izjave donose u obliku javnobilježničkog akta ili kao privatne isprave koje u konačnici opet treba ovjeriti javni bilježnik. To je pravni postupak sukladno čl. 472. a Zakona o trgovačkim društvima pa je preporuka da se i odradi od strane odvjetnika ili javnog bilježnika.

Prije svega potrebno je „riješiti“ obveze i imovinu npr. prodati dugotrajnu imovinu, naplatiti ili otpisati potraživanja kao i platiti ili otpisati obveze. Pod ovime se smatra i obračunati i podmiriti moguće doprinose i članarine.
Osim toga, svi su članovi društva dužni dati i izjavu:
– da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika,
– da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te
– da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

Prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Prijavi za upis prilažu se odluke članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva i potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja.
Društvo mora bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima, odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije kao i samu izjavu.

Zakon o računovodstvu propisuje da se poslovnom godinom smatraju i izvještajna razdoblja kraća od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije (čl. 7, st. 14.).

Članak 29. Zakona o porezu na dobit propisuje da porezno razdoblje čini i dio poslovne godine ako je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima. Dalje, o namjeri pokretanja postupka za prestanak društva po skraćenom postupku bez likvidacije treba obavijestiti Poreznu upravu 30 dana prije početka. U slučaju prestanka društva bez likvidacije samo je jedno porezno razdoblje (za razliku od postupka likvidacije) i to od početka poslovne godine do okončanja postupka.
Istekom poreznog razdoblja u pravilu se smatra dan na koji je trgovački sud rješenjem utvrdio da je društvo prestalo po skraćenom postupku bez likvidacije, tj. dan koji prethodi tom danu brisanja. Međutim, prema čl. 46., st. 7. Pravilnika o porezu na dobit ako je porezni obveznik izvršio sve propisane radnje predviđene za prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije.