Hrvatski broj 1 za računovodstvo, poreze i doprinose.

Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima

Datum objave: 29.03.2018, misljenja.hr

Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima objavljen je u Narodnim novinama br. 29/18., stupa na snagu 5. travnja 2018. godine, osim članaka 1., 2., 3., 4. i 5. koji stupaju na snagu 1. srpnja 2018.

U Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.), među ostalim, prenesena je i Direktiva Vijeća od 13. lipnja 1990. o putovanjima, odmorima i kružnim putovanjima u paket aranžmanima (90/314/EEZ) i to u odredbe članaka 881. do 903. kojima je uređen ugovor o organiziranju putovanja. Odredbe u vezi s Direktivom 90/314/EEZ sadržao je i stari Zakon o pružanju usluga u turizmu.
Direktiva 90/314/EEZ stavljena je izvan snage Direktivom (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ.
Direktivom 2015/2302 modernizira se područje zaštite putnika kada kupuju kombinacije usluga putovanja za isto putovanje tako što su u njeno područje primjene uključeni razni oblici paket aranžmana na internetu i povezanih putnih aranžmana. Osim toga, njome se osigurava bolja informiranost putnika o uslugama koje kupuju, pruža im se jasnija pravna zaštita te se smanjenjem pravne rascjepkanosti i jačanjem uzajamnog priznavanja zaštite u slučaju insolventnosti doprinosi uklanjanju prepreka prekograničnoj trgovini te smanjenju troškova usklađivanja za trgovce koji žele poslovati prekogranično a isto tako omogućuju se ravnopravni uvjeti poslovanja na tržištu usluga putovanja.
Direktiva 2015/2302 sadrži međusobno povezana pravila privatnopravnog i javnopravnog karaktera te, primjerice, zahtijeva od država članica propisivanje djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju te Direktive.
Budući da je cjelokupna materija koju uređuje Direktiva 2015/2302 obuhvaćena novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine br. 130/17., link https://misljenja.hr/novosti/objavljen-je-novi-zakon-o-pruzanju-usluga-u-turizmu/3915/) ovim se Zakonom u Zakonu o obveznim odnosima brišu odredbe kojima je prenijeta (ranija) Direktiva 90/314/EEZ (podstavak 3. članka 1.a, Odsjek 24. s člancima od 881. do 903. kojima je uređen ugovor o organiziranju putovanja) te terminološki mijenjaju odredbe Odsjeka 25. (koji se odnosi na posrednički ugovor o putovanju) radi prilagodbe izričajima novog Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Nadalje, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata, klase: 022-03/16-07/165, urbroja: 50301-05/05-16-3, od 4. svibnja 2016. godine, središnja tijela državne uprave zadužena su analizirati propise iz svoje nadležnosti u dijelu u kojem se ti propisi odnose na obvezu uporabe pečata od strane pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu profitnu i/ili neprofitnu djelatnost u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnoj komunikaciji i drugim radnjama koje provode.
Člancima 998. do 1001. Zakona o obveznim odnosima uređen je ugovor o ulogu na štednju.
Člankom 998. stavkom 1. propisano je da ako je novčani polog primljen kao ulog na štednju, banka, odnosno štedionica izdaje položitelju štednu knjižicu. Sukladno članku 999. u štednu knjižicu se unose sve uplate i isplate novca (stavak 1.), pri čemu su upisi u knjižicu potvrđeni pečatom banke i potpisom ovlaštene osobe dokaz o izvršenim uplatama, odnosno isplatama (stavak 2.), a suprotan sporazum je ništetan (stavak 3.).
Stoga se ovim Zakonom mijenja članak 999. Zakona o obveznim odnosima kako bi se banke, odnosno štedionice oslobodile uporabe pečata kod unosa uplata i isplata novca u štednim knjižicama.

Člancima 1045. do 1110. Zakona o obveznim odnosima uređeno je prouzročenje štete. Odredbama članka 1050. propisan je krug osoba koje ne odgovaraju za štetu koju prouzroče drugome te je stavkom 1. određeno da za štetu ne odgovara osoba koja zbog duševne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuđivanje. Tko odgovara za štetu koju prouzroči osoba koja zbog duševne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuđivanje uređuju odredbe članka 1055. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predložila je da se izričaji „duševna bolest“ i „zaostao umni razvoj“ u člancima 1050. i 1055., kao zastarjeli, stigmatizirajući i neprihvatljivi, zamijene izričajima „mentalno oštećenje“ i „intelektualno oštećenje“ kako bi se terminologija Zakona uskladila s terminologijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, potvrđene Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/07.). Naime, navedena Konvencija, koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine, definira osobe s invaliditetom kao osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi. Stoga se ovim Zakonom terminološki mijenjaju odredbe članka 1050. i 1055. radi usklađivanja s terminologijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

 

- Može Vas zanimati

×

Koristimo internetske kolačiće (cookies) kako bi Vam osigurali najbolje iskustvo i funkcionalnost portala. Doznajte više o tome klikom na „Uvjeti korištenja i zaštita privatnosti“. Nastavkom korištenja portala prihvaćju se uvjeti korištenja i uporaba kolačića.

Povratak na vrh stranice