Hrvatski broj 1 za računovodstvo, poreze i doprinose.

Ublažavanje i otklanjanje posljedica elementarne nepogode

Datum objave: 13.03.2018, misljenja.hr

Članak 8., st. 2. Zakona o porezu na dohodak propisuje da se dohotkom ne smatraju primici po posebnim propisima kao što su potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda.
Međutim, primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada prema čl. 4., st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada (plaćom), osim primitaka po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.


O ovoj se temi Ministarstvo financija, Porezna uprava (Središnji ured) očitovalo u nekoliko službenih stajališta/mišljenja, izdvajamo:

Isplate novčane pomoći građanima za ublažavanje i otklanjanje posljedica poplave ako nije bila proglašena elementarna nepogoda
Datum objave: 19.07.2016., Klasa: 410-01/16-01/1166
Iz navedenog mišljenja izdvajamo:
…“Grad Zagreb nije udovoljio mjerilima navedenog Zakona te stoga nije donijeta Odluka o proglašenju elementarne nepogode. Ako nastala šteta od elementarne nepogode ne prelazi 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu (u ovom slučaju Grada Zagreba), ne donosi se Odluka o proglašenju elementarne nepogode, ali se može, prema mogućnostima, dati pomoć stradalom stanovništvu iz vlastitih sredstava.“.
Slijedom navedenog, iz postavljenog upita proizlazi kako bi se novčane pomoći isplatile fizičkim osobama koje su prijavile nastanak štete, jer su tijekom 2014. godine pretrpjele štetu na svojim stambenim objektima zbog obilnih padalina i izlijevanja potoka i kanala odnosno štetu uzrokovanu vremenskom nepogodom. Obzirom na navedeno, mišljenja smo da se navedene odštete koje bi Grad Zagreb možebitno isplatio građanima Grada Zagreba na temelju svojih općih akata odnosno na temelju Odluke Grada Zagreba o isplati istih, ne smatraju oporezivim primicima, pod uvjetom da takve odštete nisu u svezi s obavljanjem gospodarstvene djelatnosti, kao niti u vezi s ostvarivanjem dohotka.“

Porezni tretman primitaka isplaćenih zbog posljedica elementarne nepogode
Datum objave: 22.05.2014., Klasa: 410-01/14-01/1319
Iz navedenog mišljenja izdvajamo:
„… budući da se u konkretnom slučaju radi o elementarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske te da su opseg i posljedice istih dosegnule tolike razmjere da je potrebno žurno djelovanje i to na način da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigurati sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svrhu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i uplati poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima kojima su isplatili potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu, budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj na temelju članka 26. Zakona te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima koji su štetu pretrpjeli.“

Način izdavanja računa u vrijeme trajanja elementarne nepogode - uputa
Datum objave: 05.02.2014, Klasa: 410-01/14-01/418,
S obzirom na nastup više sile (elementarna nepogoda) koja je zadesila određena područja Republike Hrvatske čime je uzrokovano nepostojanje tehničkih preduvjeta za provođenje postupka fiskalizacije izdavanja računa putem elektroničkih naplatnih uređaja (nedostupnost Internet veze i duži prekid električne energije), dajemo slijedeću uputu.
Poduzetnici su zbog elementarne nepogode u nemogućnosti izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja, odnosno do prekida u radu je došlo u širem okruženju, a ne samo u poslovnom prostoru pojedinog obveznika fiskalizacije. Riječ je o izvanrednoj okolnosti čiji nastanak poduzetnici nisu mogli predvidjeti, niti su ju mogli izbjeći ili otkloniti njeno djelovanje, a zbog koje su poduzetnici spriječeni provoditi odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Slijedom navedenog, potrebno je uputiti poduzetnike da tijekom trajanja elementarne nepogode izdaju račune putem uvezane knjige računa kako je to predviđeno za male obveznike fiskalizacije. S obzirom na nastup više sile uzrokovane elementarnog nepogodom napominjemo da se na navedene poduzetnike neće primjenjivati zakonske odredbe o obvezi naknadne dostave računa.
Po uspostavi tehničkih preduvjeta za izdavanje računa putem elektroničkih naplatnih uređaja (uspostava električne energije i Internet veze) sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, poduzetnici će normalno nastaviti provedbu fiskalizacije u skladu sa zakonskim odredbama.
Napominjemo da je potrebno voditi računa i o nemogućnostima polaganja gotova novca iznad visine određenog blagajničkog maksimuma kod poduzetnika koji svoju djelatnost obavljaju na području zahvaćenom elementarnom nepogodom.

 

- Može Vas zanimati

Koristimo internetske kolačiće (cookies) kako bi Vam osigurali najbolje iskustvo i funkcionalnost portala. Doznajte više o tome klikom na „Uvjeti korištenja i zaštita privatnosti“. Nastavkom korištenja portala prihvaćju se uvjeti korištenja i uporaba kolačića.

Povratak na vrh stranice