Hrvatski broj 1 za računovodstvo, poreze i doprinose.

Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona

Datum objave: 04.05.2019, misljenja.hr

Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona objavljen je u Narodnim novinama br. 45/19., stupa na snagu 4. svibnja 2019. godine.

Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: Zakona) o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa; obvezujućim mišljenjima; gospodarskoj cjelini; nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta; vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti knjigovodstvene isprave za porezne potrebe; dostavi poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku; načinu provjere izvornosti, pristupu poreznim aktima i čuvanju poreznog akta u elektroničkom obliku; obrascima prijave činjenica bitnih za oporezivanje, utvrđivanju rezidentnosti i izjavi o izvorima stjecanja imovine; posebnom statusu poreznog obveznika; podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem; ispravku prijave na poziv poreznog tijela; načinu registracije u elektronički sustav poreznog tijela i korištenju sigurnosnih razina nacionalno priznatih vjerodajnica; statističkim izvješćima o činjenicama bitnim za oporezivanje; poreznoj nagodbi i uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom.


Ovaj je Pravilnik u najvećem dijelu temeljen na Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona koji je bio na snazi do 4. svibnja 2019. Porezna uprava je dala bitne promjene u odnosu na do sada važeći Pravilnik koje u nastavku prenosimo.

U odredbama koje se odnose na izdavanje obvezujućeg mišljenja više nije propisano  da opunomoćenik može podnijeti zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja, te isto može za podnositelja podnijeti samo porezni savjetnik, upravo iz razloga što više nisu taksativno navedena područja iz kojih se može zatražiti obvezujuće mišljenje, a zbog očekivanog povećanja opsega posla Porezne uprave u dijelu izdavanja obvezujućih mišljenja porezni savjetnici bi trebali olakšati odvijanje ovog procesa. Zbog istog razloga su i produljeni rokovi donošenja obvezujućih mišljenja sa 60 na 90 dana, koji se dodatno može produljiti za 45 dana (ranije 30).

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja plaćat će se po posebnom pozivu Porezne uprave, a rok je za uplatu 8 dana od dostave poziva. Praksa je pokazala da su podnositelji zahtjeva skloni uplaćivati prije no što su uopće procijenjeni uvjeti, odnosno prihvatljivost pitanja, a naknadno se utvrdilo da nema uvjeta za izdavanjem istog, te stoga naknada troškova nije niti trebala biti  plaćena.

Odredbama članaka 18. do 21. Pravilnika razrađena je provedba članka 44. stavka 3. Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: Zakona) koji se odnosi na nedozvoljeno obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta.

Odredba je prije svega usmjerena na priređivače igara na sreću (online kladionice i casina) koji nemaju odobrenje nadležnog tijela za priređivanje igara, ali može se primijeniti i na druge oblike nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 3. Zakona.

Provedba blokade propisana je na način da porezno tijelo, nakon što prethodno utvrdi činjenice o nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta, izdaje nalog o zabrani rada, koji dostavlja elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM-u), koji je pak dužan u roku od 48 sati od zaprimanja naloga proslijediti nalog na izvršenje pružateljima usluga pristupa internetu (operatorima).

Odredbama članaka 22. do 26. Pravilnika regulirana je pretvorba knjigovodstvenih isprava iz papirnatog u elektronički oblik i obratno, a da se pri tome osigura vjerodostojnost podrijetla, odnosno cjelovitost sadržaja i čitljivost od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene isprave.

Ukoliko se obveznici odluče za pretvorbu knjigovodstvenih isprava iz papirnatog u elektronički oblik imaju na raspolaganju sljedeće mogućnosti:
1. Mogu sami ili putem knjigovođe obaviti pretvorbu isprave iz papirnatog u elektronički oblik koristeći informacijski sustav koji omogućuje da se pretvorba iz papirnatog u elektronički oblik obavi na uređen i provjerljiv način. U konkretnom slučaju to znači da obveznik, odnosno knjigovođa za obveznika, može obaviti pretvorbu putem uređaja za skeniranje koji zadovoljava uvjete propisane u članku 24. stavku 2. Pravilnika (tko je i kada obavio pretvorbu isprave i kojim softverom je pretvorba obavljena).
Bitno je napomenuti da tu mogućnost ima gotovo svaki "obični" skener, s kojim u paketu u pravilu dolazi i odgovarajući software (program) koji zadovoljava tražene uvjete iz članka 24. stavka 2. Pravilnika, a ukoliko skener, odnosno program koji dolazi uz skener ne zadovoljava tražene uvjete, postoje programi besplatno dostupni na internetu koji zadovoljavaju tražene uvjete. Zadovoljavanje ovih uvjeta ne iziskuje dodatne troškove obvezniku. Naravno, uvijek postoji mogućnost da obveznici koriste naprednije, samim time i skuplje programe, koji nude veće mogućnosti i veću razinu sigurnosti od one propisane Pravilnikom.
2. Ukoliko poduzetnici iz određenih razloga žele veću razinu sigurnosti prilikom pretvorbe iz papirnatog u elektronički oblik, mogu pretvorbu obaviti na način predviđen člankom 24. stavkom 3. Pravilnika. To konkretno znači da se za pretvorbu koriste (sami ili putem knjigovođe) informacijskim sustavom koji ima potvrdu o sukladnosti za pretvorbu dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik.

Odredba će se primjenjivati od stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 53. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine broj 61/18).

Napominjemo da knjigovodstvene isprave koje su pretvorene na način propisan člancima 23. i 24. Pravilnika imaju pravnu snagu prema trećim osobama kao izvornik, osim isprava za koje je drugim propisima određena obveza čuvanja u izvorniku.

Člancima 41. i 42. Pravilnika propisan je način na koji će se vršiti provjera izvornosti, pristupa poreznim aktima izdanim u elektroničkom obliku – kroz postupak validacije. Također se propisuju kontrolni podaci koji će biti sastavni dio poreznog akta koji se izdaje u elektroničkom obliku.

Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje je revidiran na način da su izostavljeni određeni dijelovi (koje Porezna uprava zaprima preko drugih obrazaca i od drugih tijela) te su dodani novi podaci koje Porezna uprava zahtijeva prema novim odredbama poreznih propisa usklađenih s EU zakonodavstvom. Tu se misli prvenstveno na podatke koji se mogu zatražiti za kontrolirana inozemna društva, podatke o djelatnostima koje mogu činiti stalnu poslovnu jedinicu te podatke o poslovnim računima izvan Republike Hrvatske.

U desetom dijelu Pravilnika u članku 63. dopunjene su odredbe o elektroničkom potpisivanju podnesaka na način da se određenoj kategoriji poreznih obveznika dopušta podnošenje obrazaca i žalbe putem nacionalno priznate vjerodajnice sigurnosne razine 3, a to su fizičke osobe koje nisu obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dohodak uz uvjet da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao i porezni obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sukladno članku 82. Zakona o porezu na dohodak.

 

 

izvor:porezna-uprava.hr

 

- Može Vas zanimati

×

Koristimo internetske kolačiće (cookies) kako bi Vam osigurali najbolje iskustvo i funkcionalnost portala. Kolačići su na ovom portalu namijenjeni isključivo legitimnoj svrsi, poput olakšavanja pružanja usluga. Doznajte više o tome klikom na „Uvjeti korištenja i zaštita privatnosti“. Nastavkom korištenja portala prihvaćju se uvjeti korištenja i uporaba kolačića.

Povratak na vrh stranice