Hrvatski broj 1 za računovodstvo, poreze i doprinose.

Kako izgleda prijedlog porezne reforme od 1. siječnja 2019. godine (dopunjena novost)

Datum objave: 16.08.2018, misljenja.hr

smiley Stupanjem na snagu ovih novih propisa samo će naši pretplatnici i dalje imati ažurirane baze znanja,
bez skrivenih dodatnih troškova i naknada! laugh


Porez na dodanu vrijednost

  • Smanjenje porezne stope PDV-a na 13% za pojedine proizvode: svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene.
  • Upisivanje u registar obveznika PDV-a tijekom godine poreznih obveznika koji su tijekom razdoblja (godine) oporezivanja ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kn).
  • Predlaže se ukidanje obveze podnošenja prijave za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. (Obrazac INO PPO).
  • Uvođenje dostave novih podataka za praćenje tijeka dobara, podnošenje posebnih evidencija o primljenim računima. Predlaže se da se evidenciju podnosi do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjesec ili tromjesečje) te da ministar financija pravilnikom propisuje njen oblik i sadržaj.
  • Kod primjene prijenosa porezne obveze uklanjaju se nedoumice tko isti može primjenjivati te u vezi s ostvarivanjem prava na povrat PDV-a posebice u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Predlaže se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika, kao i ukidanje prijenosa porezne obveze u slučaju isporuka nekretnina u postupku ovrhe.
  • Usklađivanje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja odbitka pretporeza kod osobnih automobila (neovisno o vrijednosti, 400.000, 00 kn) i prava na pretporez za plovila i zrakoplove.
    Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.
    Iznimno, porezni obveznik može odbiti ukupni pretporez ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila.
  • Usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu pojednostavljenja određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, a za poseban postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge  koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Republici Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Pojednostavljenja će omogućiti poreznim obveznicima koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge da se registriraju te prijavljuju i plaćaju PDV u jednoj državi članici, odnosno u Republici Hrvatskoj za sve isporuke elektroničkih usluga primateljima unutar Europske unije.
    Pojednostavljenje se sastoji u sljedećem:
    - Uvodi se prag od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, pojednostavilo poslovanje. Naime, porezni obveznici koji sada primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga obvezni su obavljene isporuke oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno PDV-om države članice potrošnje. Međutim, radi pojednostavljenja poreznim obveznicima koji obavljaju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, propisuje se da je mjesto isporuke elektroničkih usluga u državi članici njihova sjedišta. Za porezne obveznike sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mjesto isporuke bit će Republika Hrvatska te će obavljene elektroničke usluge biti oporezive hrvatskim PDV-om do prelaska spomenutog iznosa. Primjena navedenog praga je opcionalna za porezne obveznike, odnosno porezni obveznik može odlučiti da neće primjenjivati propisani prag i da će obavljene elektroničke usluge u druge države članice oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno državi članici potrošnje što ih obvezuje dvije kalendarske godine.
    - Izdavanju računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik isporučitelj ima sjedište. Navedeno znači da će porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga primjenjivati pravila izdavanja računa propisana hrvatskim propisima, umjesto, kako je slučaj sada, pravila svake države članice potrošnje u koju obavljaju isporuke elektroničkih usluga.
    - Definiranju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji. Naime, porezni obveznici koji nemaju sjedište u Europskoj uniji, a registrirani su za potrebe PDV-a u nekoj državi članici, jer primjerice obavljaju povremene transakcije koje podliježu plaćanju PDV-a u toj državi članici, ne mogu se koristiti ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike sa sjedištem u Europskoj uniji. Kako se takvi porezni obveznici ne bi trebali registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u koju isporučuju elektroničke usluge omogućava im se primjena posebnog postupka oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji na način da se mijenja definicija poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije.
  • Smanjenje opće stope PDV-a na 24% od 1. siječnja 2020. godine.

Dohodak i doprinosi

  • Povećanje iznosa porezne osnovice do 30.000,00 kn za primjenu porezne stope od 24%. Primjena stope 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kn.
  • Usklađivanje visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak, sa ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.
  • Za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge povećava se koeficijent s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdila mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Time bi se izjednačila mjesečna osnovica za osiguranike člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge s mjesečnom osnovicom s za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih.
  • Ukidanje dva doprinosa na osnovicu i to:
    - doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i
    - doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
  • Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%.

Opis

PLAĆA
(sada)

PLAĆA
(prijedlog)

PLAĆA
(sada)

PLAĆA
(prijedlog)

Članovi uprave
(sada)¹

Članovi uprave
(prijedlog)
¹

Neto plaća radnika

4.000,00

4.000,00

5.000,00

5.000,00

4.065,50 6.135,05

BRUTO PLAĆA = neto + 20% MIO iz bruto + porez + prirez

5.098,76

5.098,76

6.842,63

6.842,63

5.213,00 8.822,00

Doprinos za MIO I. stup 15%

764,81

764,81

1.026,39

1.026,39

781,95 1.323,30

Doprinos za MIO II. Stup 5%

254,94

254,94

342,13

342,13

260,65 441,10

Porez i prirez (odbitak 3.800,00, prirez 18%)

79,01

79,01

474,10

474,10

104,90 922,55

UKUPNI DOPRINOSI NA PLAĆU: 15% + 0,5% + 1,7%

876,98

-

1.176,92

-

896,94 -

Doprinos za zdravstveno osiguranje 15%

764,81

-

1.026,39

-

781,95 -

Doprinos za zapošljavanje 1,7%

86,68

-

116,32

-

88,62 -

Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5%

25,49

-

34,21

-

26,07 -

Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5%

-

841,30

-

1.129,03

- 1.455,63

Ukupni troškovi/rashodi poslodavca

5.975,75

5.940,07

8.019,55

7.971,66

6.109,64 10.277,63

Razlika – smanjenje troška plaće

35,69 kn tj. 0,6%

47,90 kn tj. 0.6%

   
Razlika – povećanje troška plaće       4.167,99 kn tj. 68,22%


¹ Za obračun su primjenjene osnovice za 2018. godinu (iznos prosječne plaće 8.020 kn) zbog ispravnijeg izračuna %.

Fiskalizacija

  • Za određene djelatnosti su propisane iznimke tko se smatra obveznikom fiskalizacije. Propisuje se obveza fiskalizacije za prodaju robe ili usluga putem automata (primjerice automate za tople/hladne napitke, za grickalice i sl.).
  • Za postupanje u slučaju nemogućnosti izdavanja računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa predlaže se u tekstu Zakona dodatno naglasiti da se računi koji su, zbog prekida uspostavljene elektroničke veze sa Poreznom upravom, izdani sa sadržajem propisanim odredbama članka 9. Zakona (vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije), ali bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa, smatraju ispravnim ako obveznik fiskalizacije u roku od dva dana, računajući od dana kad je došlo do prekida veze, uspostavi elektroničku vezu i dostavi Poreznoj upravi sve takve račune.
  • Kada dođe do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja često nije moguće ponovno uspostaviti rad istog u Zakonom propisanom roku od dva dana. Predlaže se produljiti rok u kojem je obveznik dužan uspostaviti rad naplatnog uređaja i to sa dva na pet dana. Navedeni rok vrijedio bi i za obvezu dostavljanja Poreznoj upravi svih izdanih računa, putem uspostavljene elektroničke veze, a u skladu s predloženim bilo bi neophodno intervenirati i u odredbu članka 35. Zakona kojom su propisane novčane kazne za pravne osobe obveznike fiskalizacije.

Nekretnine

  • Smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4% na 3%.

Opći porezni zakon

  • Prema OPZ-u porez je definiran kao novčano davanje i prihod proračuna koji se koristi za podmirivanje proračunom utvrđenih javnih izdataka, trošarine kako je propisano Zakonom o trošarinama, udovoljavaju ovim kriterijima odnosno definira ih se kao javno davanje te ih se stoga određuje pojmom poreza u OPZ-u.
  • U članku o poreznoj tajni propisuje se na koji će se način formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje temeljem članka 8. OPZ-a. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku.
  • U dosadašnjoj praksi uočeni su slučajevi kada je poreznim aktom utvrđena porezna obveza u punom iznosu sukladno posebnom zakonu kojim se određuje pojedina porezna obveza, a u kaznenom postupku, odnosno prekršajnom postupku je pravomoćnom odlukom o kažnjavanju pitanje imovinske koristi određeno u manjem iznosu od utvrđene porezne obveze. Posljedica je poništenje poreznog akta te vraćanje cjelokupnog iznosa pravilno naplaćene porezne obveze koji može biti veći od iznosa utvrđene imovinske koristi, stoga se iznos za koji se rješenje poništava ograničava stvarno oduzetom imovinskom koristi u prekršajnom odnosno kaznenom postupku.
  • Odredba o prebivalištu i uobičajenom boravištu je dorađena, ujedno je promijenjen i naslov kako bi se naglasilo da se radi o definicijama prebivališta i uobičajenog boravišta za porezne svrhe.
  • U dosadašnju definiciju stalne poslovne jedinice uključuju se elementi za pravilnu primjenu postojećih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ostvarivanju ugovornih prava Republike Hrvatske. Ujedno su u definiciju uključeni elementi novog OECD Modela ugovora o dohotku i kapitalu  iz 2017. godine, a izmjene se odnose na ograničavanje opsega izuzeća za određene aktivnosti pripremnog i pomoćnog karaktera, proširenje definicije zavisnog agenta, novog pravila kojim se uređuje pitanje podjele poslovanja radi izbjegavanja nastanka stalne poslovne jedinice. Kod utvrđivanja dobiti stalne poslovne jedinice koristi se nova suvremena definicija.
  • U krug povezanih osoba uključuju se dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike.
  • Osuvremenjivanje izdavanja poreznih akata, provođenje elektroničkih procedura i transakcija koje zamjenjuju tradicionalne administrativne postupke, uz zadržavanje pravne valjanosti i osiguravanja većeg stupnja sigurnosti u takvom poslovanju. Vezano za odredbu o dostavi Pravilnikom će se propisati daljnja razrada elektroničke i općenito redovne dostave, radi promjena koje se događaju na razini elektroničke komunikacije.
  • Uvođenje općeg pravila zabrane zlouporabe kod obavljanja djelatnosti - zabrana obavljanja nelegalne gospodarske djelatnosti blokadom IP adresa ako se djelatnost pruža putem Interneta.
  • Širenje područja za koje se unaprijed može tražiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave.
  • E-arhiva kao opcija u odnosu na čuvanje papirnate dokumentacije. Knjigovodstvene isprave koje su izrađene na papiru, primjerice računi, moći će se u poreznim stvarima uzeti u obzir i pretvorene u elektronički zapis ukoliko se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje.
  • Prijava činjenica bitnih za oporezivanje reducirana je sadržajno, budući da je drugim obrascima već propisana istovrsna obveza. Ukidanje nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže.
  • Uslijed očekivane povećane elektroničke komunikacije između poreznih obveznika i poreznog tijela propisuju se temelji takve komunikacije, pored već do sada propisanih pravila za podnošenje porezne prijave elektroničkim putem. Propisuje se da porezni obveznici koji elektronički komuniciraju s poreznim tijelom povremeno i za manje iznose poreza mogu koristiti sustav s nižim razinama identifikacije. Pojednostavljenje i mogućnost elektroničke komunikacije građana (povremenih poreznih obveznika) s Poreznom upravom.
  • Pojednostavljenje Obrasca OPZ-STAT uz dostavu jednom godišnje.
  • Propisuje se da će se Odlukom koja će biti objavljena na službenim stranicama  poreznog tijela objavljivati iznos koji predstavlja trošak izdavanja rješenja nerazmjeran naplaćenom porezu, uslijed čega se ne bi izdavalo takvo rješenje.
  • Kod poreznog rješenja dorađuje se odredba radi mogućnosti donošenja istog u elektroničkom obliku i ovjeravanja takvog poreznog rješenja elektroničkim identitetom poreznog tijela.
  • Kod obveze banaka da dostavljaju Ministarstvu financija podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa propisuje se svrha prikupljanja ovih podataka, a to je praćenje činjenica bitnih za oporezivanje.
  • Carinska uprava kao ustrojstveni dio Ministarstva financija koja je uključena u nadzore fiskalizacije prepoznaje se i u OPZ-u kao tijelo koje provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba.
  • Izmijenjen je članak o zapisniku o poreznom nadzoru kako bi se jasnije propisali slučajevi u kojima nije nužno donijeti porezno rješenje te olakšati provedbu nadzora kojima nije primarno cilj utvrditi poreznu obvezu te mogućnost da se ovaj akt ovjeri elektroničkim identitetom poreznog tijela, što je učinjeno i kod obavijesti o poreznom nadzoru.
  • U dijelu naplate i ovršnog postupka propisanog OPZ-om izvršene su sljedeće dorade:
    - Odredbe koje propisuju postupanje po upravnom ugovoru dopunjene su na način da se propisuje kako će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom.
    - Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi.
    - Kao uvjet za provedbu ovrhe bilo je propisano da je osim da je porezni dug dospio potrebno i da je porezno tijelo poduzelo sve mjere kako bi se porezni dug naplatio iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga. Budući je u pojedinim slučajevima naplata iz sredstva osiguranja u suprotnosti s načelima ovrhe te može predstavljati prekomjerno opterećenje za obveznika, primjerice kada je veći dio duga plaćen pa je predmet osiguranja višestruko vrjedniji od iznosa duga, potrebno je kao uvjet za provedbu ovrhe navesti da je porezni dug dospio bez uvjetovanja pokretanja ovrhe provedbom naplate iz sredstva osiguranja.
    - Obustavu ovrhe porezno tijelo provodi po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovršenika, donošenjem rješenja. Kako je na rješenje o obustavi ovrhe dozvoljeno izjaviti žalbu, odredbe o obustavi ovrhe se dopunjuju na način da se propisuje kako se ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.
    - Odredbe o otpisu dospjelog poreznog duga se dopunjuju odredbom koja navodi da će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba. Navedeno je potrebno kako bi se propisao pravni temelj za provedbu nagodbe kojom je u postupku pred sudom ili u postupku mirnog rješenja spora s poreznim dužnikom postignut sporazum o otpisu duga.
    - Dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate.
    - Dopunom ovih odredbi propisuje se da se postupak osiguranja može provoditi najduže do 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. U slučaju da su nastupile okolnosti zbog kojih se osiguranje više ne može provoditi, postupak osiguranja se obustavlja, a Financijskoj se agenciji nalaže zaplijenjena sredstva vratiti na račun protivnika osiguranja.
    - Kad nastupe uvjeti za ovrhu rješenje o osiguranju zamjenjuje se rješenjem o ovrsi  kojim se obustavlja postupak osiguranja i nalaže Financijskoj agenciji prijenos sredstava zaplijenjenih po rješenju o osiguranju radi namirenja tražbine iz rješenja o ovrsi.
    - Također, rješenje o ovrsi kojim se zamjenjuje rješenje o osiguranju zadržava prednosni red kojeg je steklo rješenje o osiguranju. Rješenjem o osiguranju porezno tijelo stječe založno pravo na predmetu osiguranja.
  • Kroz cijeli OPZ promijenjene su odredbe koje su upućivale na druge propise navođenjem punog naziva tog propisa, s nazivom i brojem službenog glasila u kojem je taj propis objavljen.
  • U prijelaznim i završnim odredbama briše se odredba o ograničenju vremena primjene odredbe koja propisuje da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

Trošarine

  • Pojednostavljenje administrativnog postupanja, odnosno smanjenje obveza trošarinskih obveznika prema Carinskoj upravi.
  • Smanjenje troškova poslovanja domaćih prijevoznika vezano za nabavu pogonskog goriva i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu kao i isključenje utjecaja trošarine na energente u procesu distribucije i nabave robe vraćanjem iznosa trošarine, a najviše do minimalne trošarine.
  • Jačanje sustava nadzornih mjera radi efikasnijeg suzbijanja porezne evazije, odnosno efikasnijeg suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti koje imaju obilježja prijevarnih radnji.

Porez na dobit

Izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (The Anti Tax Avoidance Directive, ATAD), u djelu odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. Uzimajući u obzir preporuke OECD-a i drugih uočenih potreba, izrađena je Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (ATAD) koja donosi nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti, a odnose se na:
1. Opće pravilo o suzbijanju zlouporabe,
2. Pravilo o ograničavanju kamate,
3. Pravilo o kontroliranim stranim društvima,
4. Hibridnu neusklađenost,
5. Izlazno oporezivanje.
Bilo je predviđeno da navedena pravila stupe na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim izlaznog oporezivanja koje stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Međutim, navedena direktiva je i prije stupanja na snagu izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (ATAD 2) i koja je pored izmijene sadržaja, odgodila primjenu odredbi koje se odnose na hibridnu neusklađenost do 2020. i 2022. godine. Stoga se ovim prijedlogom Zakona izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. (pravilo 2. i 3.) dok je opće pravilo o suzbijanju zlouporabe već implementirano u Zakon i primjenjuje se od 2016. godine. Ovim Prijedlogom zakona propisuju se samo odredbe čija primjena je obvezna od 1. siječnja 2019.

Kada je riječ o mjerama koje se odnose na sprečavanje premještanja dobiti koje su definirane navedenim Direktivama i mjerama OECD-a, uglavnom se odnose na porezne obveznike iz sustava grupe povezanih osoba koja posluju na području više država članica Europske unije i trećih zemalja, odnosno na multinacionalne kompanije, a ne na samostalne porezne obveznike. Zbog navedenoga u dijelu usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, nove odredbe će primjenjivati samo mali dio poreznih obveznika, te se za većinu poreznih obveznika ne uvode značajne promjene koje donosi ovaj Prijedlog zakona.

Prema ovom Prijedlogu zakona, prekoračeni troškovi zaduživanja znače (predstavljaju) iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika koji se mogu odbiti odnosno utvrditi kao porezno priznati, prekoračuju oporezivi prihod od kamata ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod. Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Ovim Prijedlogom zakona odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od nepovezanih osoba. Za samostalne subjekte se pretpostavlja da nemaju mogućnosti poreznim planiranjem i to manipulacijama s troškovima kamata, prenositi ili umanjivati dobit. Zbog postavljenog kriterija za prekoračene troškove zaduživanja, jasno je da će odredbu moguće primijeniti samo veliki porezni obveznici. Isto tako, predloženu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijski subjekti, obzirom da taj sektor, kada je riječ o troškovima zaduživanja, ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup.

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona u sustav oporezivanja dobiti uvodi se novo pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (eng. Controlled foreign companies; CFC). Prema ovom Prijedlogu zakona kontroliranim inozemnim društvom smatra se subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, pod uvjetom da porezni obveznik sam ili zajedno s povezanim društvima sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta, i ako je stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili manji od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
Prema pravilu o kontroliranom inozemnom društvu (CFC) ostvarena neraspoređena dobit kontroliranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza pripisuje se poreznom obvezniku, matičnom društvu, u Republici Hrvatskoj. Prema ovom Prijedlogu zakona porezni obveznik će u poreznu osnovicu uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva. Riječ je oporezivanju inozemnog kontroliranog društva za kojega nije utvrđeno da je rezident prema Zakonu, odnosno za kojega nije utvrđeno da se mjesto stvarnog nadzora i uprave nalazi u Republici Hrvatskoj.
Uvažavajući međunarodne pravne norme, kontroliranim inozemnim društvom, može se smatrati samo određeni subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi  Europske unije, a u trećim državama samo ako oporezivanje neraspoređene dobiti ne priječi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi propisi.
Ovisno o udjelu poreznog obveznika u kontroliranom inozemnom društvu oporezivat će se i udio u dobiti, ali na način da se izbjegne dvostruko oporezivanje ukoliko u inozemstvu dođe do plaćanja poreza. Međutim, ovim prijedlogom Zakona oporezivat će se neraspoređena dobit samo inozemnog kontroliranog društva koje ostvaruje prihode od kamata, financijske imovine, intelektualnog vlasništava, prihod od osiguranja, bankarstva i sl. Dakle, riječ je o prihodima koji imaju karakteristike pasivnih, lako prenosivih, prihoda i koji mogu sadržavati rizik od izbjegavanja poreza.
Prema ovom Prijedlogu zakona ne će se oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine, nekretnina, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Dakle, oporezivala bi se kontrolirana inozemna društva koja su osnovana više s ciljem premještanja dobiti ili korištenja poreznih pogodnosti druge države, najčešće poreznih utočišta ili financijskih centara.
Također se ne bi oporezivala društva čiji prihodi predviđeni za oporezivanje prema pravilu o kontroliranim inozemnim društvima ne prelaze 30% prihoda i finacijske institucije koje transakcijama između povezanih osoba ostvaruju manje od 30% prihoda, osim ako se nalaze u državama koje se za porezne svrhe smatraju nekooperativnim jurisdikcijama za porezne svrhe prema EU popisu.

Prema ovom Prijedlogu zakona dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširila bi se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država.

Osim navedenog, ovim Prijedlogom zakona izvršava se i usklađivanje sa zakonima koji su stupili na snagu nakon zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit.

Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona pojednostavljuje se postupak oporezivanja u slučaju kada ugovorenu naknadu za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koriste inozemne osobe koje nisu fizičke, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku.

enlightened Za navedene propise otvoreno je javno savjetovanje. enlightened

Napomena: Ova novost je objavljena 8. kolovoza, a dopunjena 16. kolovoza 2018. godine.

 

- Može Vas zanimati

Koristimo internetske kolačiće (cookies) kako bi Vam osigurali najbolje iskustvo i funkcionalnost portala. Doznajte više o tome klikom na „Uvjeti korištenja i zaštita privatnosti“. Nastavkom korištenja portala prihvaćju se uvjeti korištenja i uporaba kolačića.

Povratak na vrh stranice